Kako da na vreme prepoznate rane znake kašnjenja u govoru kod Vašeg deteta
Psihomotorni kao i govorno-jezički razvoj deteta, odvija se kroz faze i postepeno bogaćenje i ovladavanje raznovrsnim veštinama. Svaka faza predstavlja važnu kariku u procesu formiranja načina na koji dete verbalno komunicira. Kako za razvoj govora i jezika postoje određeni kritični periodi, važno je da roditelji budu informisani o tome šta treba da očekuju od svoje dece na određenom uzrastu, da znaju kako da ih podrže i stimulišu i kada da se obrate stručnjaku ukoliko primete odstupanja.
Važno je da znate da su sluh, govor i jezik međusobno neraskidivo povezani pa tako, oštećenje sluha uvek dovodi do oštećenja govora.
Delovanje riziko faktora se ogleda u vidu usporenog govorno-jezičkog razvoja, najranije u periodu progovaranja, sve do predškolskog i ranog školskog uzrasta.
Kada govorimo o organskim faktorima, jedan od najčešćih je svakako hiperbilirubinemija (povećana vrednost bilirubina) koja može da nastane iz više razloga, poput dijabetesa majke, nedovoljnog dotoka kiseonika do mozga, prevremenog porođaja, prenešenog porođaja, indukovanog porođaj. Posledice koje mogu da nastanu usled hiperbilirubinemije su: oštećenje vida, oštećenje sluha, mentalna retardacija, usporen psihomotorni razvoj, nekoordinisani pokreti, kasno progovaranje, otežano pamćenje, poremećaj u auditivnoj percepciji, otežana artikulacija glasova, otežano usvajanje pisanja i čitanja i mnogi drugi poremećaji.
Logopedi tvrde da posledice, koje nastaju usled hiperbilirubinemije, dovode do oštećenja govora, jezika i sluha što zahteva ranu intervenciju.
Prevencijom i ranim otkrivanjem može da se spreči javljanje poremećaja i njegov razvoj.
Preventivno delovanje i stimulacija imaju za cilj da se podstakne normalan govorno-jezički razvoj. Stimulacija omogućava detetu da kvalitetno prolazi kroz sve razvojne faze govora, počevši od faza gukanja i brbljanja, preko pojave prve reči, do razvoja svih govorno-jezičkih struktura.
Pored hiperbilirubinemije, postoji još riziko faktora koji ometaju normalan razvoj govora i jezika, a to su asfiksija, intraventrikularna hemoragija, hipoksija i prevremeni porođaj. Kod dece koja su imala intraventrikularnu hemoragiju, najčešći poremećaj u govoru je poremećaj artikulacije. Kod prevremeno rođene dece najčešće dolazi do usporenog fonetskog (glasovnog) razvoja, kao i usporen razvoj ekspresivnog govora. Mala telesna težina na rođenju predstavlja rizik za nastanak cerebralne paralize i mentalne retardacije.
Pomenuti faktori spadaju u riziko faktore po rođenju (perinatalne), ali veliki značaj imaju i prenatalni faktori (odnosno, oni dok je beba još uvek u stomaku). U najvažnije prenatalne faktore spadaju dijabetes majke, Rh inkompatibilija, hipertenzija u trudnoći, infektivne bolesti majke (poput rubeole ili toksoplazmoze). Tako na primer, istraživanja pokazuju da infekcija rubeolom u prva tri meseca trudnoće izaziva oštećanja sluha.
Jako je važno da budete upoznati sa kontraindikacijama lekova koje koristite u trudnoći (kako za lečenje bolesti koje se javljaju u trudnoći tako i za samo održavanje trudnoće). Budite stalno u kontaktu sa nadležnim lekarom i trudite se da se adekvatno informišete.
Možemo zaključiti da biološki faktori rizika mogu imati negativan uticaj na psihomotorni i govorno-jezički razvoj. Iz tog razloga je rana detekcija, dijagnostika i intervencija problema kod dece rođene uz prisustvo riziko faktora od velikog značaja.
U tim procesima neonatolog, pedijatar, logoped, defektolog, reedukator psihomotorike, psiholog tj. multidsciplinarni tim igra veoma važnu ulogu u otkrivanju i skretanju pažnje na moguće faktore rizika koji mogu da utiču na razvoj govora i jezika.
Vaša je odgovornost da dete na vreme odvedete kod stručnjaka na multidisciplinarnu procenu (logoped, reedukatora psihomotorike i psiholog) koji će da procene razvoj Vašeg deteta i dati adekvatne smernice i predlog za dalji rad sa Vašim detetom.
Od momenat nastanka zastoja u razvoju govora i jezika Vašeg deteta ili prekida u razvoju nekih od ovih funkcija do dijagnostikovanja, a zatim do trenutka započinjanja logopedskog tretmana, može da prođe dug period. Taj period se naziva „kritični period“. Svaki nivo razvoja govora, jezika, ponašanja i emocija ima svoj određeni period formiranja, i ako se propusti, teško se nadoknađuje.
Preuzmite odgovornost i budite savesni u praćenju razvoja svoga deteta.
Ne verujte kada Vam stručnjaci kažu da ste došli prerano. Dođite ranije.