Naša adresa
Dimitrija Tucovića 18
Pozovi nas
066.827.9797
Pošalji nam poruku
office@logoped-drcabarkapa.com
Radno vreme
Pon - Petak: 10AM - 6PM

Kada se Biljana razbolela

Priču „Kada se Biljana razbolela“ smo osmislili za našu decu iz centra a i za vas dragi roditelji.
Tako na edukativan način upoznajemo dete sa pojmovima: bolestan, zdrav, razboleo, kada se drug ili drugarica razbole, kada idemo da obiđemo baku, deku, druga, drugaricu koji su se razboleli… Takođe smo decu upoznali i sa načinom kako se pravilno peru ruke, kako se duva nos, zašto se nosi maska preko usta, šta znači kada si bolestan i šta radimo u tim situacijama.

Dva koraka napred, jedan nazad, skoči i nauči kretanje u prostoru

Objektivni prostor je prostor u kome se nalazimo, koji je izvan našeg tela i koji nas okružuje. To je prostor u kome se krećemo. Da bi dete moglo da se orijentiše u prostoru potrebno je da zna  pojmove koji opisuju prostorne odnose i da kretanjem po prostoru i sticanjem iskustva otkriva te odnose u odnosu na sebe.

Dete objektivni prostor otkriva najduže i postepeno kroz iskustvo.  Da bi krenulo u otkrivanje objektivnog prostora, treba da usvoji predloge u, na, ispod, iznad, kroz, kao i  pojmove  gore/dole, napred/nazad na sebi, a onda u odnosu na sebe  u prostoru.

U nastavku teksta ćemo Vam dati zanimljive aktivnosti u kojima se dete kreće po prostoru.

U okviru ovih aktivnosti dete vežba:

– otkrivanje objektivnog prostora kroz kretanje,

-razumevanje  i uvežbavanje pojmova za orijentaciju u prostoru,

-ravnotežu,

– pojma broja  i količine – osnove matematičkih operacija (koliko koraka ćeš napraviti da bi došao do žutog kruga),

– klasifikaciju po boji i obliku,

-podsticanje  na razmišljanje.

Zabavna reka osećanja

Pred vama je igrica putem koje dete na zanimljiv i zabavan način uči o svojim osećanjima i pomoću koje možete otvoriti važne teme u razgovoru sa vašim detetom.

Dete bira figuricu devojčice ili dečaka i igra može da počne! Ispod svakog kamenčića se krije neko osećanje ili zabavan izazov. Kockica je tu da nam odredi broj koraka odnosno na koji kamen treba da stanemo, a usput vežbamo i brojanje. Zadatak deteta je da otkrivenu emociju prvo imitira, zatim imenuje i potom opiše kada se ono tako osećalo i šta je radilo u toj situaciji. Ukoliko je u pitanju negativna emocija, temu možete proširiti na način da zajedno sa detetom opisujete šta sve u takvim situacijama možemo da uradimo da bi nam bilo lakše. Pored osećanja, ispod kamenčića se kriju i izazovi koji igru čine još privlačnijom deci. Mi smo izabrali pravljenje smešnog lica, pevanje pesmice, smešan ples, pričanje šale i još po nešto, a vi pustite mašti na volju. Lepo je da igrate zajedno sa detetom i vi govorite o svojim osećanjima, na taj način poslaćete svom detetu poruku da su sva osećanja deo nas i povećati bliskost i poverenje. Često se desi da se putem ove igre, dete otvori za razgovor o nekim njemu važnim temama, o kojima teže komunicira ili nema priliku.

Nije teško napraviti, a još je korisnije ako pravite zajedno sa detetom. Zalivajmo maštu, kreativnost i osećanja!

Važnost govorno-jezičkog razvoja- u susret danu logopeda

  1. Zašto je sve više govorno –jezičkih poremećaja?
  2. Zašto je sve više dece koja ne progovaraju na vreme?
  3. Zašto je sve manje logopeda u Srbiji?

Uoči dana logopeda (koji je ustanovljen 6. marta 2004. godine od strane Evropskog udruženja logopeda) danas, 2020. godine, se i dalje traže odgovori na ova pitanja.

Porast govorno-jezičke patologije u poslednjih 70 godina kod dece predškolskog uzrasta je sve veći sa 8,5% (1953.) do 63% (2010.), a po poslednjim istraživanjima od 70 do 80% dece ima neki od problema u govoru, jeziku, artikulaciji, učenju i ponašanju.

Podaci iz Nacionalne službe za zapošljavanje govore da je oko 1.100 nezaposlenih logopeda dok u Hrvatskoj i Sloveniji nema nezaposlenih. U Srbiji na 20.000 stanovnika dolazi jedan logoped,vdok po evropskim standardima jedan logoped na 8.000 stanovnika. U nekim opštinama po Srbiji nas nema ni u vrtićima, školama ni dispanzerima (opštine Knjaževac, Bačka Palanka, Trstenik, Bečej i Sopot). Ovo je rezultat nedostatka organizovane logopedske službe u Srbiji, sa izraženim deficitom logopedskih kadrova kako u vrtićima, školama tako i u zdravstvenim ustanovama.

Roditelji koji i primete kašnjenje u govorno-jezičkom, psihomotornom i socio-emocionalnom razvoju kod svog deteta, nemaju kome da se obrate za stručnu pomoć.

Vratimo se statistici, ona nam je najbolji pokazatelj. Istraživanja pokazuju da 70% roditelja već u prva tri meseca detetovog života primećuju da razvoj njihovog deteta nije u skladu sa razvojnim normama.

Šta prvo uoče?

  • izostanak ili oskudno razvijanje govorno-jezičkih faza (gukanje i brbljanje),
  • da njihova beba ne reaguje na jake zvuke,
  • ne usmerava pogled ka predmetima,
  • ne hvata predmete,
  • mirna beba koja puno spava,
  • stereotipni pokreti pri izvršenju neke radnje,
  • često motorno pažnjene, lepršanje rukama, besciljno pražnjenje tj. trčkaranje po prostoriji (od zida do zida).

Ovo je iskaz roditelja koji dođu u naš Centar na prvi prijem.

Statistika dalje kaže da više od 70% dece predškolskog uzrasta od jedne do tri godine, kod kojih je dijagnostikovan govorno-jezički problem, imaju problem i u ponašanju, usvajanju novih sadržaja i socijalizaciji. Takođe, 24% dece školskog uzrasta imaju problem u čitanju i pisanju što je posledica nepravovremenog dijagnostikovanja i započinjanja logopedskog tretmana na vreme kako bi se problem rešio pre polaska u školu.

Sve više nam dolaze roditelji koji su zabrinuti što njihovo dete ima dve, tri ili četri godine, a ne govori. Uglavnom nam govore kako su se obraćali stručnjacima, ali da su im govorili da ima vremena i da će se govor razviti sam, normalno je da dete ne govori i do treće godine, lenjo je, mali je, sve razume, ali neće da govori, a neki nam kažu: niko nam nije rekao da nam treba logoped.

Šta je ovde bitno?

Značajan faktor je neiformisanost opšte populacije koliko je razvoj govora važan za dete i da dete na vreme progovori, zatim rasprostranjeno mišljenje da je poremećaj govora samo nepravilan izgovor glasova i da logoped radi samo na pravilnom izgovoru tih glasova.

Bitni koraci u rešavanju ovih problema su:

  • roditelji,pratite razvoj svoga deteta (govorno-jezički, psihomotorni i socioemocionalni),
  • pratite njegove govorno jezičke faze (faza gukanja od 2. do 3. meseca, faza brbljanja od 5. do 6. mesec, slogovna faza oko 9. meseca i pojava prve funkcionalne reči oko 12. meseca). Savet: izostanak bilo koje od faza znači kašnjenje u govoru, odmah reagujte – javite se logopedu.
  • dođite kod logopeda samo radi pregleda, a on će Vam reći da li je tretman potreban ili samo praćenje detetovog razvoja,
  • proverite sluh svoga deteta ukoliko primetite da se ne okreće na zvuke i govor okoline,
  • ako reči kasne, rečnik je oskudan, pojavile se reči pa se izgubile,
  • ako primetite neadekvatno ponašanje i komunikaciju koja nije primerena za širu okolinu,
  • govor se neće razviti sam, niti pored tv, tableta i telefona, tako da ne stimulišete svoje dete vizuelnim i auditivnim efektima gde deca pamte samo sekvence i reklame,
  • ne hranite dete pored stimulacije zvane jutjub gde veseli i zvučni sadržaji remete pravilan razvoj Vašeg deteta,
  • takođe, ne pasirajte hranu Vašem detetu do treće ili četvrte godine praveći od njega bebu i nedozvoljavajući mu da žvaće čvrstu hranu a to je bitno za razvoj govora i stimulaciju artikulacionog aparata,
  • razgovarajte sa svojim detetom i budite mu dobar govorni model, ne tepajte, zovite ga njegovim imenom, igrajte se sa njim, govorite, objašnjavate, jer govor se može razviti samo učenjem, pričom, raznim iskustvima koje ćete dati svom detetu.

Ako ste sve ovo primetili kod svog deteta obratite se stručnjaku – logopedu. Logoped je stručnjak koji se bavi govorno-jezičkim razvojem i koji na osnovu testovne opservacije pravi adekvatan metodološki strukturisan tretman prilagođen vašem detetu. Vi ste roditelj i Vaše je samo da dođete na vreme sa svojim detetom.

Ukoliko čekate gubite dragoceno vreme. Vreme koje je nenadoknadivo. Ulaskom u školski sistem sa problemom kašnjenja u govoru može da napravi mnogo veće probleme sa kojima nećete moći tako lako da se izborite jer nećete imati vremena da se borite sa starim problemom, a nastao je novi i dete Vam je krenulo u školu.