Naša adresa
Dimitrija Tucovića 18
Pozovi nas
066.827.9797
Pošalji nam poruku
office@logoped-drcabarkapa.com
Radno vreme
Pon - Petak: 10AM - 6PM

MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP AKTUELNOSTI U LOGOPEDIJI, OKUPACIONOJ TERAPIJI I SOCIJALNOM RADU – ALOS19 “IZMEĐU TRADICIJE I TRANZICIJE”

Visoka škola socijalnog rada i Komora socijalne zaštite su organizovali ovaj naučni skup koji je trajao dva dana. Prvog dana, 28.novembra, u Sava Centru je bilo svečano otvaranje, a 29. novembra u prostorijama Visoke škole za socijalni rad su nastavljene prezentacije radova učesnika skupa.

Na sesiji na kojoj je dr Dragan Čauševac bio modelator, a i učesnik, učestvovale su dr Nataša D. Čabarkapa i master somatoped, senzorni pedagog Dragana Kulezić. One su prestavile rad pod nazivom “Poremećaj senzorne integracije kod dece sa razvojnom disfazijom” gde je akcenat stavljen na značaju multidisciplinarnog pristupa u tretmanu dece sa razvojnom disfazijom. Autorka i koautorka su istakle da dete sa razvojnom disfazijom ne treba posmatrati samo sa aspekta govorno – jezičkog razvoja i tretirati ga samo u ovom domenu, jer jedan od uslova da bi dete uspelo da razvije govor i jezik jeste taj da deo mozga koji je odgovoran za govorno – jezičke funkcije ostvaruje adekvatne veze sa senzornim i motoričkim delovima mozga.

Svetlana Marinković – Torbica spec. logoped nam je izložila svoj rad “Primena VocaSTIM master aparata u rehabilitaciji govora i glasa”, gde je pokazala uspešnu terapiju i primenu ovog aparata u svom centru kod osobe koja je imala disfagiju.

Doc.dr Neda Milošević nam je govorila o “Poremećaju slušnog procesiranja” u kome je naglasila da je slušno procesiranje bitna sfera u razvoju govora I jezika.

Tema ovogodišnjeg naučnog skupa su aktuelnosti u logopediji, ali i prolazak naše nauke kroz tranziciju, ali da ipak moramo da se uvek osvrnemo na tradiciju i primenu pravilnih, metodološki strukturisanih principa logopedije, verbalne komunikacije i glasa na šta nas je podsetio dr Dragan Čauševac u svom izlaganju “Instrumenti u logopediji, od mehaničkih do digitalnih”.

Međunarodni naučni skup pod nazivom „Aktuelnosti u logopediji, okupacionoj terapiji i socijalnom radu – ALOS 19“.

Ovogodišnja tema konferencije je između tradicije i tranzicije koju je organizovala Visoka škola socijalnog rada i Komore socijalne zaštite, održaće se 28.novembra u Sava Centru i 29. novembra u prostorijama Visoke škole socijalnog rada,Terazije 34.

Dr. Nataša D. Čabarkapa i Dragana Kulezić – Stojinović master defektolog – somatoped, senzorni pedagog će na konferenciji prezentovati rad pod nazivom Poremećaj senzorne integracije kod dece sa razvojnom disfazijom.

TUBA ZA SPRETNE PRSTE

Ova aktivnost će kroz igru i zabavu pomoći Vašem detetu da lakše nauči, savlada, razvije i poboljša:

-Pažnju: Usmeravanjem pažnje na drugu osobu i na zadatak, kako bi ga do kraja izvršio.

– Razumevanje: Izvršavanje zadatog naloga.

– Motoriku: Razvijanje fine motorike kroz uzimanje loptica prstima (pincet hvat), pravilno držanje kašike i izvrtanje loptice iz nje, pridržavanje tube drugom rukom kao i koordinacija oko-ruka.

-Vizuelnu percepciju: Uočavanje i imenovanje različitih boja loptica, rad na usvajanju pojma broja i uočavanje količine.

-Vizuelnu separaciju: Percepcija odnosa loptica i uočavanje razdaljine između loptica.

-Predloge: Davanjem naloga dete uočava i uči kada lopticu treba da stavi U kašiku, NA poklopac…

-Taktilnu percepciju: Kontakt sa različitim teksturama uz imenovanje meko, tvrdo, hrapavo, čupavo, glatko…

-Orijentaciju u prostoru: Uz naloge „Uzmi lopticu i stavi je gore“ a zatim „Spusti lopticu dole“.

-Bimanuelne aktivnosti: Vežbamo uzimanjem loptice sa jedne strane tela i prenošenjem loptice preko medijalne (središnje) linije tela na drugu stranu.

-Socijalnu interakciju: Uspostavljenje kontakta očima i održavanje zajedničke pažnje. Ovu aktivnost vaše dete može da izvodi sa svojim vršnjacima što će pozitivno uticati na njegovu socijalizaciju.

Ovom kreativnom aktivnošću sa vašim detetom možete poboljšati navedene sfere razvoja, vašim angažovanjem i spremnošću na igru i rad sa detetom izazvaćete osmeh na licima vaših mališana, jer zadovoljno dete je srećno dete.

Tehničke smetnje :(

Dragi naši,

 

Prijatelji, roditelji, kolege, saradnici iz naučne zajadnice, u poslednje vreme dobijamo pitanja u vezi sa otvaranjem stranica na našem veb sajtu. Sa tim u vezi, želimo da vas obavestimo da većina naših čitalaca pristupa sadržajima neometano, dok pojedini imaju taj problem. Priroda problema tiče se kompanija koje pružaju usluge interneta, nepredvidiva je i nije u našoj nadležnosti.

Ukoliko uskraćeni za neke od naših sadražaja koje vam pripremamo tokom višegodišnjeg rada, budite slobodni da nas kontaktirate putem FB stranice ili na email Logopedsko-edukativnog Centra – office@logoped-drcabarkapa.com, naš tim će vam odgovoriti u najkraćem roku

Takođe, pružemo svoj maksimum kako bi smo ovaj problem prevazišli što pre.

Hvala na razumevanju,

Posvećen vama,

Logopedsko-edukativni Centar Čabarkapa

Novo u našem centru „Čabarkapa“ ljuljaška Ljuljanko

Većina nas je upoznata sa činjenicom da čovek ima pet čula. Međutim mi imamo još dva čula koja su mnogim roditeljima nepoznata, to su čulo pokreta ili vestibularno čulo i čulo položaja ili proprioceptivno čulo. Ova dva čula su toliko bazična da bez njih ne možemo normalno da funkcionišemo. Ona igraju jednu od ključnih uloga u formiranju našeg osećaja sigurnosti.

Putem vestibularnog čula mozak interpretira pokret. Ono nam govori da li se krećemo ili stojimo, koliko brzo se krećemo i u kojem pravcu idemo. On nam pomaže da prilagodimo držanje tela, održimo ravnotežu, pravilno koristimo vid, umirimo se i regulišemo svoje ponašanje. Ravnoteža, koordinacija, fine motorne veštine i samoregulacija se oslanjaju na vestibularni sistem.

Proprioceptivni sistem nas obaveštava o tome kakav položaj u prostoru ono zauzima i usmerava mišiće kako da reaguju na spoljne nadražaje. Kao i ostala čula ovaj sistem je neophodan za stvaranje svesti o telu i osećaja sigurnosti.

Ljuljanje može imati veliki uticaj na detetovu sposobnost da obrađuje i koristi senzorne informacije. Ono pomaže senzornoj integraciji, što znači da ono pomaže da sva čula počnu da rade zajedno. Kad je više čula stimullisano u isto vreme mozak stvara nove neuronske veze.

Zašto se deca vizuelno stimulišu?

Kada govorimo o poremećajima senzorne modulacije na nivou vizuelnog sistema, najčešće govorimo o vizuelnoj preosetljivosti, vizuelnoj neosetljivosti i vizuelnom traženju. Dok vizuelno preosetljiva deca mogu burno reagovati i na najmanji vizuelni stimulus (npr. pokrivaju oči kada uđu u osvetljenu prostoriju), dotle su vizuelno neosetljiva i deca u vizuelnom traženju, neprestano u potrazi za različitim vizuelnim podražajima. Često mogu mahati rukama ili različitim igračkama ispred očiju, intenzivno gledati u svetlo, dugo posmatrati predmete intenzivnih boja ili objekte koji se okreću, vrteti predmete kružnog oblika i slično. U ovakvim situacijama, zabranom se problem može kratkotrajno rešiti, jer će dete vrlo brzo naći novi izvor stimulacije (npr. ako mu zabranite da maše rukom ili nekom igračkom ispred očiju, ono će izvor stimulacije pronaći u šarama ili resama na tepihu ili u slikovnici koju će neprestano otvarati i zatvarati). U terapiji senzorne integracije se nastoji da se izborom adekvatne aktivnosti utiče na to da dete svoj vid koristi funkcionalno- u cilju ostvarivanja kontakta pogledom, vizuelnog praćenja, vizuelnog pretraživanja, vizuelnog pamćenja, uz naglašavanje njegove protektivne (zaštitne) uloge. Kako biste usmerili dete da sve vreme gleda gde se i kuda kreće, tj. da funkcionalno upotrebljava svoj vid, možete u prostoriji postaviti prepreke različite širine, veličine, dubine, nagiba. Obraćajući pažnju na to gde se i kuda kreće, dete štiti svoje telo od pada i povreda.