Naša adresa
Dimitrija Tucovića 18
Pozovi nas
066.827.9797
Pošalji nam poruku
office@logoped-drcabarkapa.com
Radno vreme
Pon - Petak: 10AM - 6PM

Istine, zablude i izazovi u razvoju govora, jezika i učenja kod dece

24. 11. 2018. godine dr Nataša D. Čabarkapa je u saradnji sa savetovalištem „Bebiron“ u svečanoj sali opštine Vračar održala predavanje budućim trudnicama, mamama i tatama koji su se ostvarili u toj ulozi. Pored logopeda, dr Nataše D. Čabarkape, govorili su i psiholog, pedijatar i medicinska sestra koja je roditelje uputila o dojenju, kupanju i presvlačenju bebe. Tema predavanja bila je „Istine, zablude i izazovi u razvoju govora, jezika i učenja kod dece“. Doktorka je nakon predavanja odgovarala na pitanja zabrinutih roditelja. Izdvojili smo neka zanimljiva pitanja:

  1. Koji su riziko faktori koji utiču na razvoj govora i jezika?

S obzirom da su govor i jezik najsloženije ljudske psihofiziološke funkcije sklone su delovanju mnogobrojnih riziko faktora koji negativno utiču na njihov razvoj. Delovanje riziko faktora se ogleda u vidu usporenog govorno-jezičkog razvoja, najranije u periodu progovaranja, sve do predškolskog i ranog školskog uzrasta. Još prenatalno (dok je beba u majčinom stomaku) postoje riziko faktori koji mogu da utiču na bebin razvoj, a samim tim i na njen razvoj govora i jezika. To je povećan insulin u krvi majke, odnosno gestacijski dijabetes. Osim toga, stres je jedan od najčešćih faktora koji negativno utiču na razvoj bebe. Po rođenju ne prestaje delovanje riziko faktora. Faktori koji se javljaju posle rođenja, a utiču na razvoj govora i jezika su hiperbilirubinemija, asfiksija, intraventrikularna hemoragija, hipoksija, prevremeni porođaj i mala telesna težina.

  1. Do kada treba da se koristi cucla i kako ona može da naškodi detetu?

 Ukoliko ste detetu po rođenju uveli cuclu, najbolje bi bilo da da odviknete od te navike u periodu između 6. i 12. meseca. U tom periodu dete počinje oralno da ispituje svoju okolinu i uglavnom počinju zubi da rastu. Ukoliko dete nastavi da koristi cuclu i nakon navršenih 12. meseci može doći do deformacije zuba, kao i govornog aparata što kasnije utiče na kvalitet izgovora glasova. Osim toga dete se psihički vezuje za cuculu, pa je sve teže odvojiti ga od nje jer ga oseća kao „prelazni predmet“ koji mu stvara dozu sigurnosti.

  1. Kada dete treba da počne sa čvrstom hranom?

 Već sa navršena 4 meseca dete počinje da jede kašice koje ste mu vi pripremili ili ste kupili gotove. Sa 6 meseci dete treba da ima bar 2-3 obroka koji su u vidu čvrste hrane, a ostale obroke čini mleko. Najbolje je da mleko bude majčino jer dojenjem dete stvara imunitet i lakše se bori sa virusima koji su neminovni. Najbolje je da se dete doji oko godinu dana jer dužim dojenjem se stvara simbioza između majke i deteta koje se teško razusloviti u kasnijem periodu. Uvođenje čvrste hrane je važno i zbog razvoja mišića oralne regije (usana, obraza, jezika, nepca) koji su bitni prvenstveno za progovaranje, a kasnije i za izgovor glasova.

  1. Kada treba da se javim logopedu?

Nikada nije rano da se javite logopedu! Ako već u periodu prelingvalnih faza (gukanje i brbljanje) primetite da je glasanje oskudnije ili da dete ne reaguje na vaš govor najbolje je da se obratite logopedu koji će proceniti razvoj navedenih faza. Zatim, ako sa godinu dana nije došlo do pojave prve funkcionalne reči, takođe, je bitno da se obratite logopedu. Ako vaše dete sa 18 meseci ili 2 godine ne razume jednostavne naloge, ako je rečnik oskudan, ako vam se ne obraća, ne gleda vas u oči, ne odaziva se na poziv po imenu pod hitno morate otići kod logopeda koji će proceniti njegov govorno-jezički razvoj i dati smernice za dalje (eventualni tretman ili dodatne procene).

  1. Moje dete ima četiri i po godine i ima dijagnozu Razvojna disfazija. Šta je to?

Razvojna disfazija podrazumeva poremećaj sposobnosti da dete razume, strukturira i izrazi misao kroz govor. Tada je sposobnost deteta da govori ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni i kalendarski uzrast. Zaksnelo progovaranje i spor govorno-jezički razvoj nisu stvar slučajnosti. Potrebno je prepoznati uzroke i poreklo problema, odnosno zašto govorno-jezički razvoj kasni. Od izuzetne važnosti je da roditelj eliminiše sve organske uzroke (obavezno dakle, proveriti sluh). Provera sluha je prvi nalaz koji će logoped, koji radi sa detetom, od vas tražiti. Način na koji dete govori deluje siromašnije u odnosu na ono što pokazuju njegovi vršnjaci. Teže nego ostala deca razume značenje reči, višesložne reči izgovara samo sa početnim ili završnim slogom, skraćuje reči tako što zamenjuje glasove i slogove, teško formira rečenicu. Iz tog razloga, rečenice su najčešće kratke, a upitne, upitno-odrične gotovo da ne može da usvoji. Što ranija dijagnostika i što ranije uključivanje u logopedski tretman su od izuzetne važnosti. U radu sa decom sa razvojnom disfazijom treba pristupiti pažljivo, izgraditi odnos sa detetom i voditi ga kroz težak proces vraćanja na pravu govorno-jezičku trasu.

6.Moje dete ima četri godine,kada treba da se opredeli kojom će rukom da piše?

Proces opredeljivanja za vodeću ruku počinje oko 3. godine, da bi dete već sa 4 godine uspostavilo dominaciju jedne (u najvećem broju manipulativnih aktivnosti dete koristi dominantnu ruku kojom vrši aktivnost, dok mu nedominantna ruka služi da bi se njom pomagalo). Ako vaše dete posle ovog perioda nije uspostavilo dominaciju ruke (podjednako koristi i levu i desnu ruku), potrebno mu je davati što više bimanulelnih aktivnosti i aktivnosti koji angažuju finu motoriku (nizanje perlica na kanap, sečenje makazama, lepljenje kolaž papira, crtanje, bojenje, manipulacija sitnim predmetima – klikerima, lopticama od stiropora, gline, zrncima kukuruza, pšenice, pravljenje oblika od plastelina).

Svetski dan dobrote i ljubaznosti

Pomoću priče u slikama ćemo pokušati da vam objasnimo šta je dobrota i ljubaznosti. Danas, 13. novembra, se u mnogim zemljama obeležava Svetski dan dobrote i ljubaznosti.

Na prvoj slici su baka koja nosi korpu sa povrćem i unukin ranac i kaput i unuka koja ide pored nje i ne nosi ništa.

Na drugoj slici su baka i unuka srele devojčicu koja im je rekla da nije lepo to što baka sve sama nosi, a unuka ide pored nje i da nije lepo koristiti nečiju dobrotu i ljubaznost

Unuka se zahvalila devojčici i rekla joj da je u pravu i dalji put su nastavile tako što je ona nosila kaput i ranac, a baka je nosila korpu sa povrćem. Poruka priče je da ne treba da zloupotrebljavamo nečiju dobrotu i ljubaznost, a posebno ne naših baka i deka koji nas mnogi vole i čija snaga je slaba.

Ljubaznost i dobrota se razvijaju od malih nogu. Tome su nas naučili prvenstveno naši roditelji, a zatim vaspitači, učitelji, nastavnici, profesori, osobe iz naše bliže okoline. Našim prolaznicima i sagovornicima je znatno prijatnije kada smo ljubazni prema njima nego kada im odgovaramo drsko, kratko i bez upotrebe lepih reči. Ako smo mi dobri prema nekome i taj neko će biti dobar prema nama. Ako se ipak desi da od strane nekoga ne osetimo dobrotu, ne znači da treba da mu uzvratimo istom merom. Baš naprotiv! I taj neko ko nije dobar prema nama treba da ima model koji će mu pokazati kako izgleda dobrota.

Poruka LEC Čabarkapa na ovaj dan je: Ljubaznost je vrlina kojoj se učimo od detinjstva. Dete će najpre naučiti posmatrajući nas – ako smo mi ljubazni prema drugima i detetu, već vrlo rano u ponašanju deteta možemo primetiti to isto. Ljubaznost deci pomaže da ostvaruju toplije odnose i podstiče saradnju i međusobno pomaganje. Ona čini razvoj i učenje lakšim i lepšim.

DAN PROSVETNIH RADNIKA

Današnji dan, dan prosvetnih radnika ćemo posvetiti sećanju lepih, srećnih i bezbrižnih školskih naših dana. Svi se sećamo naših prvih koraka kada smo pošli u školu. Školske klupe, stolice, nasmejane učiteljice, prvih slova i brojeva….našeg odrastanja i našeg detinjstva. Nažalost moramo priznati da mi nismo odrastali uz tablete, telefone i strane crtane filmove i da su nam reči bile prvo na našem maternjem jeziku. Danas se sve promenilo i izmenilo… Došlo je neko novo doba, neko novo vreme i neke nove vrednosti.

Zato na današnji dan poruka Logopedskog centra Čabarkapa je: Kroz potočiće, šume, prve prolećne ljubičice i visibabe, prve stidljive poljubce, prvi šamar i prve batine zbog nestašluka, pesmice u bakinom krilu priča nam Desanka Maksimović  u svojoj pesmi.

Kada je poslednji trenutak kada roditelj treba da se zabrine za pojavu prve reči kod svog deteta?

Govorno-jezički problemi i sve kasnije progovaranje sve su češće teme među roditeljima. Činjenica je da su problemi sa progovaranjem sve češći, a o njima se toliko priča da su i roditelji čija se deca pravilno razvijaju, u blagoj panici i pomno slušaju svaki detetovu izgovorenu reč. Kako bi roditelji manje brinuli, ali i kako bi mogli da prate razvoj svog deteta i primete odstupanja, potrebno je prvo da znaju kako teče uredan govorno-jezički razvoj.

Prvo je važno da znamo da su za pravilan razvoj govora potrebne tri komponente: imitacija, pokret i pokazni gest.

Već onog trenutka kada se rodi, svojim prvim plačom nam pokazuje da je došlo na svet i tada počinje njegova neverbalna komunikacija. Da bi roditelj znao da li se dete pravilno razvija i da li njegov govorno-jezički razvoj teče uredno, on mora da bude upoznat sa dinamikom pravilnog razvoja govora koja teče ovako:

– od drugog do trećeg meseca očekujemo fazu gukanja;
– između petog i šestog meseca očekujemo fazu brbljanja;
– u dvanaestom mesecu očekujemo prvu funkcionalnu reč.

Funkcionalna reč uglavnom bude upućena osobi koja najviše vremena provodi sa bebom, što je obično majka. Dakle, majka je prva osoba koja može da primeti da li sa njenom bebom nešto nije u redu. Druga osoba koja može da vam kaže da se dete ne razvija očekivano je pedijatar, jer beba tokom prve godine ima redovne kontrolne preglede. Izostanak bilo koje faze, znači gukanja, brbljanja ili funkcionalne reči, to su u bebinom razvoju kritični periodi kada roditelj treba da odreaguje i da se javi stručnjaku.

Poslednji trenutak kada roditelj treba da se zabrine da se prva reč nije pojavila je osamnaesti mesec.
Ako dete nema nijednu reč, ako dete nema kontakt očima, ako dete nema pokazni gest, ako se dete ne okreće na poziv svog imena – to su sve prvi pokazatelji koji govore roditelju da mora da se javi logopedu koji će proceniti, dijagnostikovati dete i reći da li je detetu odmah potreban logopedski tretman ili samo može da se prati govorno-jezički i psihomotorni razvoj.

Razvojna disfazija je usporen govorno-jezički razvoj, kada dete ne razume govor odraslih, a njegov govor ne odgovara njegovom hronološkom i mentalnom uzrastu.
Dete sa razvojnom disfazijim ima oskudan govor, agramatičan rečnik, dete u svom izgovoru ima puno glasova koji su distorzovani, dete vrlo teško usvaja apstrakte pojmove, vrlo teško može da uradi dva ili tri naloga odjednom – znači potrebno mu je vreme da obradi informacije da bi moglo da izvrši nalog. Dete sa razvojnom disfazijom može da dostigne svoj kalendarski uzrast i da nadoknadi ono što je izgubljeno samo ako se, naravno, na vreme javi stručnjaku (logopedu) i započne logopedski tretman.

Više o tome kako se razvija govor, koji su kritični periodi, kako prepoznati najčešće poremećaje i koji su to poremećaji možete čuti u video snimku: