Božićni praznici
Iako su danas božićni običaji prilagođeni gradskoj sredini, na selima su se i dalje održale neke stare tradicije. Bez obzira na to, i mladi i stariji im se i dalje beskrajno raduju.
Badnji dan i Badnje veče
Dan koji prethodi Božiću naziva se Badnji dan i uvek se slavi 6. januara. Zove se Badnji dan jer se tog dana seče badnjak. Badnjak je hrastovo ili cerovo drvo koje se na ovaj dan seče rano ujutru i donosi ispred ulaznih vrata kuće. U kući se loži vatra i peče se pečenica, mese se kolači i torte i sprema se sve za Božić.
Uveče, kada padne mrak, u kuću se unosi pečenica, badnjak i slama. To rade domaćin i sinovi. Večera je posna i zato se na trpezi može naći najčešće prebranac, riba i mnoga druga posna jela. U domaćinstvima u kojima nema vatre, ognjišta ni šume unosi se mala hrastova grančica sa malo slame i to se stavlja ispod ikone pored zapaljenje sveće (što simbolizuje vatru i ognjište). Kuća se kadi tamjanom.
Božić
Božić je najradosniji pravoslavni praznik koji se slavi 7. januara i praznuje se tri dana. Tog dana umesto „Dobar dan“ ljudi se pozdravljaju se „Hristos se rodi!“, a odpozdravljaju se sa „Vaistinu se rodi!“
Ujutru prvi gost koji dođe u kuću, je poseban gost i se zove položajnik. Ta osoba je posebna zato što se veruje da će ona naredne godine da donosi sreću u kući. Na Božićno jutro se mesi testo od kojeg se peče česnica. To je pogača u koju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni ili običan). Kada se ispeče i iznese na Božićnu trpezu okreće se kao slavski kolač i preliva vinom. Zatim se lomi na onoliko delova koliko ima ukućana, a ukućanin koji izvuče novčić će biti srećan cele godine- po narodnom verovanju.
Uz kratko prisećenje na tradiciju i običaje našeg naroda LEC Čabarkapa vam želi srećne Božićne praznike i da ih provedete u krugu svoje porodice.