Naša adresa
Dimitrija Tucovića 18
Pozovi nas
066.827.9797
Pošalji nam poruku
office@logoped-drcabarkapa.com
Radno vreme
Pon - Petak: 10AM - 6PM

Kako da na vreme prepoznate rane znake kašnjenja u govoru kod Vašeg deteta

Psihomotorni kao i govorno-jezički razvoj deteta, odvija se kroz faze i postepeno bogaćenje i ovladavanje raznovrsnim veštinama. Svaka faza predstavlja važnu kariku u procesu formiranja načina na koji dete verbalno komunicira. Kako za razvoj govora i jezika postoje određeni kritični periodi, važno je da roditelji budu informisani o tome šta treba da očekuju od svoje dece na određenom uzrastu, da znaju kako da ih podrže i stimulišu i kada da se obrate stručnjaku ukoliko primete odstupanja.

Važno je da znate da su sluh, govor i jezik međusobno neraskidivo povezani pa tako, oštećenje sluha uvek dovodi do oštećenja govora.

Delovanje riziko faktora se ogleda u vidu usporenog govorno-jezičkog razvoja, najranije u periodu progovaranja, sve do predškolskog i ranog školskog uzrasta.

Kada govorimo o organskim faktorima, jedan od najčešćih je svakako hiperbilirubinemija (povećana vrednost bilirubina) koja može da nastane iz više razloga, poput dijabetesa majke, nedovoljnog dotoka kiseonika do mozga, prevremenog porođaja, prenešenog porođaja, indukovanog porođaj. Posledice koje mogu da nastanu usled hiperbilirubinemije su: oštećenje vida, oštećenje sluha, mentalna retardacija, usporen psihomotorni razvoj, nekoordinisani pokreti, kasno progovaranje, otežano pamćenje, poremećaj u auditivnoj percepciji, otežana artikulacija glasova, otežano usvajanje pisanja i čitanja i mnogi drugi poremećaji.

Logopedi tvrde da posledice, koje nastaju usled hiperbilirubinemije, dovode do oštećenja govora, jezika i sluha što zahteva ranu intervenciju.

Prevencijom i ranim otkrivanjem može da se spreči javljanje poremećaja i njegov razvoj.

Preventivno delovanje i stimulacija imaju za cilj da se podstakne normalan govorno-jezički razvoj. Stimulacija omogućava detetu da kvalitetno prolazi kroz sve razvojne faze govora, počevši od faza gukanja i brbljanja, preko pojave prve reči, do razvoja svih govorno-jezičkih struktura.

Pored hiperbilirubinemije, postoji još riziko faktora koji ometaju normalan razvoj govora i jezika, a to su asfiksija, intraventrikularna hemoragija, hipoksija i prevremeni porođaj. Kod dece koja su imala intraventrikularnu hemoragiju, najčešći poremećaj u govoru je poremećaj artikulacije. Kod prevremeno rođene dece najčešće dolazi do usporenog fonetskog (glasovnog) razvoja, kao i usporen razvoj ekspresivnog govora. Mala telesna težina na rođenju predstavlja rizik za nastanak cerebralne paralize i mentalne retardacije.

Pomenuti faktori spadaju u riziko faktore po rođenju (perinatalne), ali veliki značaj imaju i prenatalni faktori (odnosno, oni dok je beba još uvek u stomaku). U najvažnije prenatalne faktore spadaju dijabetes majke, Rh inkompatibilija, hipertenzija u trudnoći, infektivne bolesti majke (poput rubeole ili toksoplazmoze). Tako na primer, istraživanja pokazuju da infekcija rubeolom u prva tri meseca trudnoće izaziva oštećanja sluha.

Jako je važno da budete upoznati sa kontraindikacijama lekova koje koristite u trudnoći (kako za lečenje bolesti koje se javljaju u trudnoći tako i za samo održavanje trudnoće). Budite stalno u kontaktu sa nadležnim lekarom i trudite se da se adekvatno informišete.

Možemo zaključiti da biološki faktori rizika mogu imati negativan uticaj na psihomotorni i govorno-jezički razvoj. Iz tog razloga je rana detekcija, dijagnostika i intervencija problema kod dece rođene uz prisustvo riziko faktora od velikog značaja.

U tim procesima neonatolog, pedijatar, logoped, defektolog, reedukator psihomotorike, psiholog tj. multidsciplinarni tim igra veoma važnu ulogu u otkrivanju i skretanju pažnje na moguće faktore rizika koji mogu da utiču na razvoj govora i jezika.

Vaša je odgovornost da dete na vreme odvedete kod stručnjaka na multidisciplinarnu procenu (logoped, reedukatora psihomotorike i psiholog) koji će da procene razvoj Vašeg deteta i dati adekvatne smernice i predlog za dalji rad sa Vašim detetom.

Od momenat nastanka zastoja u razvoju govora i jezika Vašeg deteta ili prekida  u razvoju nekih od ovih funkcija do dijagnostikovanja, a zatim do trenutka započinjanja logopedskog tretmana, može da prođe dug period. Taj period se naziva „kritični period“. Svaki nivo razvoja govora, jezika, ponašanja i emocija ima svoj određeni period formiranja, i ako se propusti,  teško se nadoknađuje.

Preuzmite odgovornost i budite savesni u praćenju razvoja svoga deteta.

Ne verujte kada Vam stručnjaci kažu da ste došli prerano. Dođite ranije.

Igra memorije na drugačiji način

Pred vama je jedna dobro poznata igra- igra memorije. U našem centru smo osmislili igru koju smo malo izmenili i prilagodili kako bi ona mogla ujedno da bude i edukativni materijal.

Za ovu igru biće vam potreban karton, papir, bojice, makaze i sličice sa pojmovima koje ćete sami odabrati i napraviti. Mi smo za potrebe ove igre koristili različite kategorije: životinje (domaće i divlje), voće, brojeve, boje… Shodno tome vi možete odabrati druge kategorije, lakše ili teže, u zavisnosti od uzrasta i interesovanja deteta. Sa decom mlađeg uzrasta možete kroz date pojmove vežbati pokazni gest, vizuelno pretraživanje, razumevanje i izvršavanje naloga, onomatopeju. Dok deca starijeg uzrasta kroz ovu aktivnost mogu usvajati i proširivati znanje o pojmovima, vežbati kategorije, analizu i sintezu glasova u rečima…

Ovu igru igrate tako što postavite papir, na kom se nalaze zalepljene sličice sa pojmovima, iza otvora. Kada su sličice postavljene zatvorite poklopcem sve „prozore“. Zadatak deteta je da otvori i zapamti prikazan pojam i ponovo zatvori prozor. Kada dete pronađe dva ista pojma poklopce ostavi sa strane i pojmovi ostaju otkriveni. Zadatak je završen kada dete pronađe sve parove, nakon čega možemo promeniti kategoriju. Daljim otvaranjem dete treba da pronadje prethodno upamćen pojam, da upamti nove pojmove i da ih sve poveže. Dok dete pronalazi i povezuje pojmove sa njim možemo obrađivati date kategorije (npr nabrajati sta je sve još voće, domaće životinje, oponašati glasanje tih životinja, diskutovati o bojama, veličini…). Podizanjem poklopca dete uvežbava pokrete fine motorike, pincet hvat i koordinacija oko-ruka.

Kroz ovu igru sa svojim detetom vežbate radnu memoriju, pamćenje, pažnju, vizuelnu diskriminaciju, širite rečnik, dete uči pojmove i određene kategorije, razvija finu motoriku… Uvek je dobro kada igra može da bude ujedno i edukativna i kada uz nju naše dete raste i razvija se na adekvatan način.

Prvi radni dan LEC Čabarkapa u Novoj godini

Posle male pauze i novogodišnjih i Božićnih praznika tim LEC Čabarkapa je ponovo spreman za rad. Danas je prvi radni dan Centra u Novoj 2020. godini.

Termine možete zakazivati pozivom na sledeće brojeve telefona: 0114253551 i 0668279797; kao i putem e-mail adrese: office@logoped-drcabarkapa.com

Kao i do sada možete nas pratiti putem stranice na društvenoj mreži Facebook.

Sa nestrpljenjem očekujemo nove uspehe u ovoj godini. Hvala vam na dosadašnjoj saradnji!
Vaš Logopedsko edukativni centar Čabarkapa.

Božićni praznici

Iako su danas božićni običaji prilagođeni gradskoj sredini, na selima su se i dalje održale neke stare tradicije. Bez obzira na to, i mladi i stariji im se i dalje beskrajno raduju.

Badnji dan i Badnje veče

Dan koji prethodi Božiću naziva se Badnji dan i uvek se slavi 6. januara. Zove se Badnji dan jer se tog dana seče badnjak. Badnjak je hrastovo ili cerovo drvo koje se na ovaj dan seče rano ujutru i donosi ispred ulaznih vrata kuće. U kući se loži vatra i peče se pečenica, mese se kolači i torte i sprema se sve za Božić.

Uveče, kada padne mrak, u kuću se unosi pečenica, badnjak i slama. To rade domaćin i sinovi. Večera je posna i zato se na trpezi može naći najčešće prebranac, riba i mnoga druga posna jela. U domaćinstvima u kojima nema vatre, ognjišta ni šume unosi se mala hrastova grančica sa malo slame i to se stavlja ispod ikone pored zapaljenje sveće (što simbolizuje vatru i ognjište). Kuća se kadi tamjanom.

Božić

Božić je najradosniji pravoslavni praznik koji se slavi 7. januara i praznuje se tri dana. Tog dana umesto „Dobar dan“ ljudi se pozdravljaju se „Hristos se rodi!“, a odpozdravljaju se sa „Vaistinu se rodi!“

Ujutru prvi gost koji dođe u kuću, je poseban gost i se zove položajnik. Ta osoba je posebna zato što se veruje da će ona naredne godine da donosi sreću u kući. Na Božićno jutro se mesi testo od kojeg se peče česnica. To je pogača u koju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni ili običan). Kada se ispeče i iznese na Božićnu trpezu okreće se kao slavski kolač i preliva vinom. Zatim se lomi na onoliko delova koliko ima ukućana, a ukućanin koji izvuče novčić će biti srećan cele godine- po narodnom verovanju.

Uz kratko prisećenje na tradiciju i običaje našeg naroda LEC Čabarkapa vam želi srećne Božićne praznike i da ih provedete u krugu svoje porodice.

Sneško Belić- čaša emocija

Značaj emocija u razvoju deteta često biva zanemaren iako one predstavljaju jedan od važnijih faktora u celokupnom razvoju deteta i u njegovom sazrevanju. Ukoliko emocionalni razvoj nije adekvatan to može da se odrazi i na druge aspekte dečjeg razvoja. Npr. dete može da ispoljava agresivno ponašanje prema svojoj okolini (materijal koji se koristi u tretmanu baca i lomi), što ga sprečava da uči i savladava određene veštine.
Sve što vam je potrebno za ovu aktivnost su dve papirne čaše od kojih ćete na prvoj iscrtati izrazi lica (srećan, tužan, ljut, iznenađen), a na drugoj isecite krug na mestu gde bi bilo lice, a oko njega nacrtajte ostatak glave (Sneško Belić). Kroz ovu aktivnost dete može da razgovara o emocijama i šta one prestavljaju.
Okrenete času na određen izraz lica (emociju) i osmislite priču. Dete treba da vam na osnovu te priče ispriča svoju priču (kada je ono bilo u toj emociji). Tako ćemo na osnovu detetove priče saznati kako su te njegove emocije obojene i koliko su jako izražene… Dete može da nam odgovara na pitanja „Zasto je Sneško tužan ili ljut?“, mi možemo da mu postavljamo pitanja “Kada si ti ljut?”, „Kada si ti tužan?“, “Kada si ti srećan”… Tako ćemo steći bolji uvid u to kako dete razume emocije i kako ih izražava.

Deda Mraz i snežna družina- igramo se sa prstićima

Igra ima važnu ulogu u detetovom upoznavanju sveta koji ga okružuje. Dete kroz igru usvaja morne i jezičke veštine, razvija komunikaciju, proširuje upotrebu jezika, izražava emocije, razvija koncentraciju, maštu i kreativnost… Ukoliko posmatramo dečiju igru možemo da dobijemo uvid u njegovo viđenje sveta, u njegove potrebe, njegovo izražavanje emocija…

Kroz ovu igru u našem centru sa našim mališanima razvijamo rečnik, komunikaciju, pažnju, radnu memoriju, kao i socijalne, emocionalne, lingvističke i intelektualne sposobnosti. Mi smo napravili jednu novogodišnju družinu kroz koju dete može da igra uloge, čime će da stvori privremenu nestvarnu sliku, koja ne mora bude odraz realnosti. Deca dodeljuju uloge likovima iz ove družine, pri čemu moraju da osmisle priču, prate redosled događaja u priči, imaju konstruktivni dijalog sa drugom osobom, i upamte uloge i temu cele priče.

Nikada nemojte smatrati igru vašeg deteta besmislenom. Kroz igru uloga dete može lakše da iskaže potisnute emocije i eventualne teškoće sa kojima se susreće, koje drugačije možda ne bi moglo da iskaže.
Sve što vam je neophodno za pravljenje ove družine je jedan deblji karton na kom ćete iscrtati različite likove (naši su u duhu praznika), makaze i skalpel sa kojim ćete izrezati rupice za prstiće.
Kako je kroz igru sve lakše, osmislite i vi vašu priču i uživajte sa svojom decom.