Zašto nam je prva reč kod deteta nerazumna, nerazgovetna i sa prizvukom stranog jezika

Danas, kada je prisutna velika kulturna raznolikost i kada nam se nameće potreba za razumevanje i govorenje što više jezika, roditelji se često pitaju kako mogu pomoći deci i kada je pravo vreme za početak učenja stranog jezika.

 Šta dete treba da usvoji pre početka učenja stranog jezika?

Svakako, pre početka učenja stranog jezika, potrebno je da dete ovlada maternjim jezikom kako ne bi kasnije naišlo na poteškoće u savladavanju maternjeg jezika. Neophodno je da logoped uradi procenu govorno-jezičkih sposobnosti, kako bi bili sigurni da učenje novog jezika neće poremetiti bazu maternjeg, već je nadograditi. Deca koja zamenjuju (supstituišu) glasove, omituju, umekšavaju, obezvučavaju ili/i iz bilo kog razloga kasne u govorno-jezičkom razvoju mogu da imaju takva odstupanja i u izgovoru i u stranom jeziku. Tek kada logoped ukaže na probleme koje dete ima prilikom izgovora glasova ili u samom kašnjenju govora, i nakon kontinuiranog logopedskog tretmana i rešavanja problema u govoru i jeziku dete je spremno za učenje novog jezika.

Učenje kreće kroz igru i nesvesno usvajanje, vodeći računa o važnosti postupnog učenja na isti način na koji teče govorno jezički razvoj i kako dete savladava maternji jezik.Baza maternjeg jezika mora imati dobar temelj, kako bi izgradnja onoga što tek dolazi bila čvrsta i ustaljena.

Kako se strani jezik usvaja?

Neurofiziološki mehanizmi koji su odgovorni za usvajanje kako maternjeg jezika, tako i stranog jezika slabe nakon određenog perioda zivota. Već posle pete godine, dete slabije može da usvoji fonološka pravila i morfosintasičke osnove jezika, koje je do tada automatski i nesvesno usvajalo.

Kako prolaze godine i kako dete raste, ono kreće sa lakšim usvajanjem gramatičkih pravila nekog jezika i to usvajanje teče svesnim procesima. To ne znači da starija deca ili odrasli koji kasnje uče neki strani jezik neće uspeti da ga nauče, već znači da će kod njih način učenja biti drugačiji. Oni neće usvajti strani jezik nesvesno, nego svesno i taj proces usvajanja jezika će teći drugačijim putem i drugim neurofiziološkim mehanizmima nego kod dece mlađe od pet godina.

Da li vredi početi rano?

Rano učenje stranog jezika kod dece je pokazalo niz prednosti u odnosu na onu decu koja nisu učila strani jezik. Neka istraživanja govore u prilog tome da deca koja su rano počela sa učenjem stranog jezika, lakše usvajaju gradivo iz ostalih predmeta. Pretpostavka je da takva vrsta iskustva, uz to, pospešuje i komunikaciju, snalažljivost u izražavanju i razumevanju jezika. Takođe, rano savladavanje maternjeg jezika i učenje stranog jezika od malih nogu, stvara osnovu za lakše učenje drugih stranih jezika.

Svakako, rano učenje jezika podstiče decu da kasnije uče i druge jezike. Automatsko i nesvesno usvajanje jezika motiviše decu za dalje učenje. Jako je bitan metod postupnosti koji mora biti u skladu sa detetovim mogućnostima. Edukativni materijal, takođe, mora biti prilagođen detetu i njegovim mogućnostima, kako ga ne bi sputavalo već motivisalo za dalje učenje.

Kako se jezik usvaja od „malih nogu“?

Deca u ovom ranom periodu uče tako što oponašaju model koji ih uči pa je važno obratiti pažnju na oblik nastave koji se primenjuje kod ove dece. Formiranje manjih grupa gde će se ispoštovati individulani pristup prema meri svakog deteta je nešto što će olakšati učenje stranih jezika.

Jako je bitno razlikovati pristup kod podučavanja dece mlađeg uzrasta od onog koji se primenjuju kod starije dece. Najbolji su rezultati postignuti kod onog učenja koje se odvijalo u prirodnoj sredini. Usvajanje novog je uspešnije kad se odvija kroz igru, pevanje, glumu, imitaciju… Bitna stvar je da se deca ne opterećuju gramatikom već da spontano usvajaju novi jezik. U ranom periodu zivota deca veoma brzo i sa velikom lakoćom upijaju znanje a najbolji primer za to je usvajanje maternjeg jezika. Dakle, u tom ranom uzrastu, ukoliko je  govorno-jezički razvoj deteta uredan, usvajanje drugog jezika im ne predstavlja problem.

Iako su dosadašnja iskustva pokazala da deca lakše usvajaju strani jezik u ranijem uzrastu, bitno je reći da početak učenja stranog jezika u sedmoj godini zivota je dovoljno rano da usvoji i izgovor i naglasak i da uspešno napreduje u usvajanju novog jezika. Uloga logopeda je da prati norme govorno-jezičkog razvoja i da tokom rada sa detetom stvara temelje za kasnije sticanje drugih znanja i veština.

Iako postoje argumenti koji idu u prilog učenju stranog jezika od malih nogu, ipak je za jezik (koji je po svojoj prirodi stalno u razvoju) neophodan rad tokom celog toka školovanja. Na taj način učenje jezika prati i sazrevanje deteta, što znači da neke novostečene misaone sheme omogućavaju da se neke jezičke strukture lakše razumeju i primene.

Savet roditeljima je da pre uvođenja novog jezika potraže savet logopeda koji će proceniti govorno – jezički status deteta. Ako dete ima bazu svoga jezika tada nema prepreka da se uvede novi jezik kod deteta. Naravno novi jezik se postepeno i kroz igru i slikovni materijal uvodi kod deteta. Potrebno je voditi računa da se suprasegment i melodija maternjeg jezika ne naruše.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *