Evropski dan jezika

Evropski dan jezika

Danas, 26.9., se obeležava Evropski dan jezika. Evropski dan jezika ustanovljen je tokom Evropske godine jezika 2001. godine i od tada se redovno obeležava. Obeležava se radi skretanja pažnje javnosti na lingvističko bogatstvo kao i na potrebu učenja stranih jezika.

U Evropi postoji više od 220 autohtonih jezika što je oko 3% od ukupnog broja jezika, a u svetu se govori 6000-7000 jezika.

Jezik se definiše kao simbolički sistem koji određena jezička zajednica koristi radi sporazumevanja. Naš poznati lingvista Ranko Bukarski naglašava da jezik i govor stoje u odnosu koda i poruke, sistema i procesa, pa govor predstavlja jezik u akciji. Spasenija Vladisavljević, autor knjiga o jeziku i razvoju govora, ističe da je potrebno shvatiti celovitost sistema jezik – govor i njihovu transformaciju od jednog entiteta u drugi, jer oni funkcionišu u komunikacionom procesu, da se i ne pomišlja da jedno bez drugog može postojati, s obzirom da je jezik apstraktan simbolički sistem koji se konkretno realizuje govorenjem, nešto ređe pismom i najređe gestom.

Pre početka učenja stranog jezika bitno je da dete ima usvojenu bazu maternjeg jezika, odnosno, potrebno je da dete ovlada maternjim jezikom kako ne bi kasnije naišlo na poteškoće u savladavanju stranog jezika. Neophodno je da logoped uradi procenu govorno-jezičkih sposobnosti, kako bi bili sigurni da učenje novog jezika neće poremetiti bazu maternjeg, već je nadograditi. Deca koja supstituišu (zamenjuju), omituju (izostavljaju), umekšavaju, obezvučavaju glasove ili/i iz bilo kog razloga kasne u govorno-jezičkom razvoju mogu da imaju takva odstupanja i u izgovoru i u stranom jeziku. Tek kada logoped ukaže na probleme koje dete ima prilikom izgovora glasova ili u samom kašnjenju govora, i nakon kontinuiranog logopedskog tretmana i rešavanja problema u govoru i jeziku dete je spremno za učenje novog jezika.

Pored toga, bitno je poznavati neke od osnovnih principa učenja stranog jezika. Pristup učenju stranog jezika se razlikuje kod mlađe i starije dece. Najbolji su rezultati postignuti kod onog učenja koje se odvija u prirodnoj sredini. Usvajanje novog je uspešnije kad se odvija kroz igru, pevanje, glumu, imitaciju i sl. Bitna stvar je da se deca ne opterećuju gramatikom već da spontano usvajaju novi jezik. U ranom periodu zivota deca veoma brzo i sa velikom lakoćom upijaju znanje. Najbolji primer za to je usvajanje maternjeg jezika. Dakle, u ranom uzrastu, ukoliko je govorno-jezički razvoj deteta uredan, usvajanje drugog jezika im ne predstavlja problem. Iako su dosadašnja iskustva pokazala da deca lakše usvajaju strani jezik u ranijem uzrastu, bitno je reći da početak učenja stranog jezika u sedmoj godini zivota je dovoljno rano da usvoji i izgovor i naglasak i da uspešno napreduje u usvajanju novog jezika. Uloga logopeda je da prati norme govorno-jezičkog razvoja i da tokom rada sa detetom stvara temelje za kasnije sticanje drugih znanja i veština.

Iako postoje argumenti koji idu u prilog učenju stranog jezika od malih nogu, ipak je za jezik (koji je po svojoj prirodi stalno u razvoju) neophodan rad tokom celog toka školovanja. Na taj način učenje jezika prati i sazrevanje deteta, što znači da neke novostečene misaone sheme omogućavaju da se neke jezičke strukture lakše razumeju i primene. Rano učenje jezika podstiče decu da kasnije uče i druge jezike. Automatsko i nesvesno usvajanje jezika motiviše decu za dalje učenje. Jako je bitan metod postupnosti koji mora biti u skladu sa detetovim mogućnostima. Edukativni materijal, takođe, mora biti prilagođen detetu i njegovim mogućnostima, kako ga ne bi sputavalo već motivisalo za dalje učenje.

Savet roditeljima je da pre uvođenja novog jezika potraže savet logopeda koji će proceniti govorno-jezički status deteta. Ako dete ima bazu svoga jezika tada nema prepreka da se uvede novi jezik detetu. Potrebno je voditi računa da se suprasegment, melodija i artikulacija maternjeg jezika ne naruše.

logoped beograd, privatni logoped, mucanje, disfazija, logoped iskustva, logoped ordinacija, logoped indivdualni tretmani, logoped srbija, dete ne govori

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *