Naša adresa
Dimitrija Tucovića 18
Pozovi nas
066.827.9797
Pošalji nam poruku
office@logoped-drcabarkapa.com
Radno vreme
Pon - Petak: 10AM - 6PM

Kako izborom aktivnosti možete smanjiti taktilnu preosetljivost?

Taktilna preosetljivost se manifestuje tako što dete izbegava kontakt sa materijalima različitih tekstura, burno reaguje ako se pokvasi ili isprlja, ne želi da istražuje rukama, hoda na prstima i slično. Izborom adekvatne aktivnosti možete uticati na to da se značajno smanje znaci taktilne preosetljivosti kod deteta. U sklopu aktivnosti koje dete preferira (npr. ljuljanje na ljuljašci), treba postepeno uvoditi različite taktilne stimuluse (npr. da bi se zaljuljalo, dete treba da stane na mokru krpu, sunđer ili da dok se ljulja uhvati ljigavu, čupavu lopticu ili mokru lopticu).

Učimo dodirom

Taktilna percepcija (osetljivost) je osetljivost tela na dodir i pritisak. Kroz ovu aktivnost razvijamo čulo dodira pomoću raznih senzornih materijala, ali i učimo osobine predmeta kao što su: oblik, veličina, tekstura i temperatura.
Više o taktilnoj percepciji i aktivnostima koje su korisne za njeno podsticanje možete pročitati u praktikumu „Da brbljam, da govorim, da učim“ autora dr Nataše D. Čabarkape.

Od sličice do priče i sastava

Već u prvom razredu osnovne škole deca uče da pišu sastave, a mnogo pre toga uče da ispričaju priču pomoću slika. Sigurno ćete se pitati kako dete od 3 godine da priča priču…
Upravo vam dajemo predlog aktivnosti kako da svoje dete naučite kako da vam ispriča šta je radilo u vrtiću, sa kim se igralo, šta je jelo….pa sve do pričanja priče sa sličica da bi to posle pretočilo u pisanu reč tj. sastav.
Da bi dete uspešno napisalo sastav potrebno je da ima bogat rečnik, a zajedničkim pričanjem priča po slikama ili slušanjem priča koje vi pričate detetu. Da bi pričanje priče bilo što kvalitetnije menjate sličice i postavlajte različita pitanja kako dete ne bi napamet naučilo priču i pričalo ono što ste vi njemu ispričali.
Mi vam predstavljamo priču u slikama koju smo sami osmislili, a zatim sa decom učili da pričamo priču i da pišemo sastav.

Praktikum

Praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“ autora dr Nataše D. Čabarkape je namenjen logopedima i defektolozima različitih profila, vaspitačima, učiteljima i nastavnicima.
Logopedima i defektolozima različitih profila pomaže kao pomoćno edukativno sredstvo u svakom trenutku njihovog rada.
Vaspitači se svakodnevno susreću sa različitim govorno-jezičkim, psihomotornim i socioemocionalnim problemima gde žele da pomognu detetu, ali nisu dovoljno edukovani te stoga im praktikum može dati objašnjenje za svaki problem sa kojim se susreću.
Učitelji i nastavnici od nižih ka višim razredima se sreću sa problemima čitanja, pisanja, računanja, problemima u ponašanju, mucanjem, a praktikum obiluje mnogim savetima kako da se prepozna problem i da se reaguje na vreme.

Praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“

Dragi naši roditelji, Centar Čabarkapa vam predstavlja praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“ autora dr Nataše D. Čabarkape koji će pomoći vama i vašem detetu.
Praktikum je namenjen roditeljima koji:
• Ulaze u svet roditeljstva kako bi od prvih dana detetovog života pratili pravilan
govorno-jezički, psihomotorni i socioemocionalni razvoj.
• Roditelji čija deca kasne u progovaranju, pravilnom razvoju govora i jezika, ponašanja
i učenja.
Praktikum obiluje primerima iz prakse i dugogodišnjeg iskustva autorke koja je na osnovu toga dala smernice kako i na koji način da se bavite svojim detetom, napravite zajedničku edukativnu igračku od materijala koji imate u kući, a da ne morate da idete u prodavnicu, ako ste na moru ili planini kako da osmislite igru a sve u cilju učenja verbalne komunikacije i razumevanja, nemate ideju ili ne znate kako da napišete sastav iz srpskog jezika (primer kako u koracima da to uradite i pomognete svom školarcu)….i tako dalje.
Praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“ je pouzdan saveznik vama, naši dragi roditelji, koji ćete vrlo često da ga uzimate u ruke, a bila nam je želja da vam bude tu uvek kada vaš logoped nije tu, a u tom trenutku vam je preko potreban jer imate problem.

Vizuo-spacijalna orijentacija

Kod dece sa poremećajem senzorne integracije (posebno u domenu vizuelnog, vestibularnog i proprioceptivnog sistema), često su prisutne teškoće u vizuo-spacijalnoj orijentaciji. Dete koje ima ovaj problem loše procenjuje dubinu prostora, ćesto se spotiče, pada, zapinje, teško ocenjuje rastojanja, položaje u prostoru i slično. Ako izostane pravovremena reakcija i adekvatan tretman, gore navedeni problemi značajno mogu ometati proces usvajanja akademskih veština, kao i funkcionisanje u socijalnoj sredini. Tako se može desiti da dete i pored očuvane inteligncije, ispoljava teškoće prilikom ovladavanja veštinama čitanja i pisanja, orijentacije na tabli, u knjizi ili svesci, usvajanju određenih motoričkih veština, snalaženja u prostoru…
Više o vizuo-spacijalnoj orijentaciji kao i o aktivnostima koje su korisne za njeno podsticanje možete pročitati u praktikumu „Da brbljam, da govorim, da učim“ autora dr Nataše D. Čabarkape.

O praktikumu

Praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“ autorke logopeda dr Nataše D. Čabarkape napisan je na temeljima dugogodišnjeg iskustva i rada s decom s teškoćama u govorno-jezičkom, psihomotornom i socioemocionalnom razvoju.
Knjiga je vođena idejom da pokriva nedoumice i pruža jasna očekivanja i smernice za rad i stimulaciju, praktično od rođenja deteta pa sve do školskih dana.

U uvodnom delu „Rani razvoj deteta (od rođenja do treće godine): kako da ga shvatim, pratim i stimulišem“ dat je detaljan prikaz osnovnih karakteristika toka psihomotornog, govorno-jezičkog i socioemocionalnog razvoja. Paralelno s tokom razvoja, opisuju se i konkretni načini stimulacije u skladu sa uzrastom.

U poglavlju „Izazovi predškolskog i ranog školskog perioda: najčešći problemi zbog kojih nam se roditelji obraćaju“ razmatraju se najčešći govorno-jezički poremećaji kod dece iz dugogodišnje autorkine prakse. Opisi osnovnih karakteristika poremećaja dati su na način koji obezbeđuje razumevanje i čitaocima koji nisu iz logopedske struke, što je i bio autorkin cilj.

„Vežbe“ predstavljaju sledeće poglavlje, u kojem se na jasan, precizan, konkretan i pragmatičan način čitaocima pruža niz aktivnosti, kako bi kroz igru mogli da stimulišu i koriguju različite aspekte dečjeg razvoja. Reč je o kreativnim i korisnim načinima vežbanja orijentacije u prostoru, ravnoteže, pojmova vremena i redosleda, percepcije, pažnje, grafomotorike, opštih verbalnih sposobnosti, savladavanja čitanja i pisanja i nošenja s nekim specifičnim školskim izazovima (kao što su pisanje sastava, mešanje slova pri pisanju itd.).Takođe su dati predlozi koje roditelji mogu primenjivati u okviru svakodnevnih aktivnosti s decom (u kuhinji, na plaži, na snegu i sl.)
Poglavlje sadrži i detaljne vežbe za pravilan izgovor svih glasova, s korisnim savetima i uputstvima.

Autorka zatim daje i prikaze deset primera kreativnih radionica na različite teme. Radionice su mišljene tako da integrišu podsticanje divergentnog mišljenja, pažnje, lepote usmenog izražavanja, likovnog izražavanja, manipulativnih sposobnosti (rad na finoj motorici), kao i vežbanje veština učenja i pamćenja. Dete istovremeno vežba poštovanje pravila ponašanja u okviru vršnjačke grupe, poštovanje različitosti u mišljenju i strpljenje u izražavanju svog mišljenja i uz to takođe dobija podsticaj da nauči da traži i pruža pomoć vršnjacima.
Radionice su sveobuhvatno i precizno opisane.
Na kraju se nalazi i pregled inovativnih igrica koje su produkt autorkine dugogodišnje prakse.

Praktikum „Da brbljam, da govorim, da učim“ je knjiga koja može biti pouzdan saveznik roditeljima, defektolozima, vaspitačima, učiteljima i nastavnicima. Ukoliko neko vama drag ulazi u svet roditeljstva ili je njegovo dete pred razvojnim izazovom, ovo je poklon na kojem će vam biti dugo zahvalan. Dragocen sadržaj i pažljiv dizajn iskusnih stručnjaka čine ovu knjigu pouzdanim prijateljem svakoga ko je blizak deci. Reč je o knjizi koja će se dugi niz godina uzimati s police.

Ukoliko imate dodatnih pitanja u vezi s praktikumom, možete nas pozvati na sledeće brojeve
telefona: 011-425-35-51 i 066-827-97-97.

Od loptice do sunca, od auta do medveda, od medveda do srca – Vežbe za jačanje mišića oralne regije, usmeravanje vazdušne struje, poboljšanja hvata, jačanje stiska šake, razvijanje i poboljšanje verbalnog pamćenja i vizuospacijalne orijentacije

Logopedski centar Čabarkapa Vam daje ideju kako da napravite nešto korisno, a edukativno za Vaše dete.

Šta vam je potrebno? – Tabla sa pojmovima, loptice od različitih materijala (loptice od papira, vate, stiropora, lepljive trake, čupave loptice), pinceta i cevčice.

Ova aktivnost je korisna za:

1) jačenje mišića oralne regije, kao i za razlikovanje jačine i količine vazduha koji je potreban da bi se od jednog do drugog polja oduvala loptica različite veličine i težine;

2) poboljšavanje hvata i prilagođavanje jačine stiska šake veličini i obliku loptice (npr. detetu možete dati nalog da pincetom prebaci loptice od jednog do drugog polja, koji se nalaze na različitim udaljenostima);

3) poboljšanje vizuelne percepcije i pažnje;

4) poboljšanje auditivnog pamćenja, kroz praćenje i pamćenje verbalno prezentovanih naloga- npr.detetu možete dati nalog da oduva lopticu od sunca do auta, od auta do medveda, od medveda do srca).

Leksikon za sve đake prvake i njihove roditelje

Svakog 1. septembra deca đaci prvaci polaze u školu. To je poseban dan za svako dete, ali i za roditelje. Vaša deca više nisu mala, već polako ulaze u svet „odraslih“. Tada se roditelji, a i đaci prvaci susreću sa mnogim pitanjima i nedoumicama. LEC Čabarkapa vam odgovara na neka od njih:

 

  • Ko su đaci prvaci? – To su deca koja su upisana u prvi razred osnovne škole u kojoj će da uče i da se druže sa svojim školskim drugovima.

  • Da li ću moći da se igram kada postanem đak prvak? – Naravno da ćeš moći. Ti si dalje dete samo što si sada i đak.
  • Roditelji đaka prvaka se pitaju šta je sve potrebno za školu? – Potreban je ranac, škloski pribor (pernica, olovka, gumica, rezač, bojice, flomasteri, lenjir i dr.), sveske, udžbenici.
  • Đaci prvaci se pitaju koje su njihove obaveze i kakva su njihova prava? – Njihova prava i obaveze su da idu u školu i da se obrazuju, da uče, da se druže, da vole i budu voljena.
  • Šta ću da radim prvi dan u školi? – Prvi dan u školi ćeš prisustvovati priredbi i prozivci đaka prvaka. Upoznaćeš svoju učiteljicu i školske drugove.
  • Da li se prvi dan polaska u školu slavi kod kuće? – Dan kada postaješ đak je veoma važan kako za tebe tako i za tvoju porodicu. Oni će se potruditi da ti taj dan bude lep i veseo.
  • Zašto me u školi uči učitelj (učiteljica)? – U školi te uči učitelj (učiteljica) zato što je to njihovo zanimanje i oni su išli na fakultet da bi mogli da uče decu.
  • Zašto je učiteljica ponekad stroga? – Učiteljice ne brinu samo o tome da li ćeš da naučiš nešto. Brinu i o bezbednosti učenika i znaju da se deca iz nestašluka mogu povrediti. Ako ne učimo i ne slušamo na času ne možemo da završimo školu. Učiteljica ponekad reaguje strogo da bi je đaci slušali. To ne znači da ih ona ne voli.
  • Zašto zvono zvoni na početku i na kraju časa? – Svaki čas ima svoje vreme trajanja kada učitelji i učenici uče i rade, ali im je neophodno i da se odmore. Zbog toga postoje odmori između časova.
  • Smem li da napustim čas da bih išao u toalet? – Trudi se da ideš u toalet na odmoru, ali ako osećaš potrebu da ideš u toku časa moraš da se javiš učiteljici i da je zamoliš da ideš.
  • Šta sve možemo da radimo na odmoru? – Đaci se na odmoru igraju raznih igara, druže se, pričaju, smeju se, jedu užinu i idu u toalet.
  • Da li je tačno da je matematika najteži predmet u školi? – To nije tačno! Matematika nije bauk. Ako pažljivo slušaš na času i redovno učiš i vežbaš matematika neće biti teška, već će biti zanimljiva.
  • Mogu li imati problem na časovima muzičke kulture, ako ne umem lepo da pevam? – Sve može da se savlada ako se trudiš. Na časovima muzičke kulture, pored pevanja, slušamo i muziku, upoznajemo instrumente, učimo note.
  • Zašto moram i kod kuće da učim? – U školi učiš uz pomoć učiteljice, ali je potrebno da obnoviš to što si naučio. Zbog toga moraš da učiš i kod kuće.
  • Kada je najbolje vreme da pakujem knjige u ranac za sledeći radni dan u školi? – Najbolje je da po rasporedu časova pakuješ knjige u ranac kada uradiš domaći zadatak i obnoviš ono što si učio u školi.
  • Da li moram da radim domaći zadatak i učim kada sam bolestan i ne idem u školu? – Kada si bolestan moraš da ležiš kod kuće i piješ lekove. Kada imaš temperaturu nije dobro da radiš domaći. Svakako te obaveze te čekaju i moraš da ih završiš.
  • Da li smem da prećutim roditeljima ako nešto nisam dobro uradio u školi ili ako sam napravio nestašluk u školi? – Veoma je važno da kažeš roditeljima kada se nešto desi u školi. Na taj način roditelji stiču poverenje u tebe.
  • Smem li da pomognem drugu na času ako nešto ne zna? – Uvek je lepo da pomogneš drugu, ali ne i da mu šapućeš.
  • Kako da se ponašam prema drugu koji drugačije izgleda ili se drugačije ponaša? – U svaku školu idu i deca koja imaju određene probleme u ponašanju i drugačije izgledaju. To ne znači da su ona manje vredna od druge dece i da treba da ih ismevamo, zadirkujemo ili žalimo.
  • Pošto sam levoruk, da li je potrebno da počnem da pišem desnom rukom? – To nije potrebno. Najbolje je da pišeš onom rukom kojom ti je lakše.
  • Kako da se ponašam ako se u školi upiškim ili isprljam, a da mi se ne smeju drugovi? – To može svakome da se dogodi i važno je da se obratiš učiteljici, a ona će da ti pomogne.
  • Zašto moram da čitam knjige kada mi je to dosadno? – Niko ne voli da radi nešto što mu je dosadno. Ali čitanje knjiga ne mora da bude dosadno. Čitanjem bogatiš svoj rečnik.
  • Da li ću biti bolji čovek kada završim školu? – Škola ne utiče na to da neko bude dobar ili loš čovek, ali nas uči pravilima ponašanja, obrazuje nas i sprema za život koji nas čeka kada odrastemo.

 

Kako kažu „Škola je učiteljica života“. Uči te pisanju, čitanju, računanju, obavezama, tvojim pravima, da deliš, družiš se, upoznaješ nove drugare, a sa nekima ostvariš druženje za ceo život.

Poruka LEC Čabarkapa: „U svakom pogledu ćeš naučiti u školi mnoge životne primere i situacije koje će ti pomoći da budeš bolji dečak, drug, momak, lekar, advokat i čovek.“

Izvor „Vodič za đaka prvaka“, autor Goran Marković, izdavač Pčelica, Čačak 2017.god.

 

Dr sci Nataša D. Čabarkapa u emisiji Tri tačke kod Ivane Zarić

Gošća emisije Tri tačke u nedelju 14. jula bila je Nataša D. Čabarkapa, logoped, koja je govorila je o razvoju i problemima u govoru kod dece.

„Jedno od najvećih iščekivanja roditelja je iščekivanje prve reči, i uopšte dana kada će uspostaviti verbalnu komunikaciju, sa svojim detetom kada će početi da razgovaraju, prvo polako, pa onda sv više i više. Govor je, ne treba da pričamo koliko važan, svi želimo da govorimo lepo, svi želimo da govorimo ispravno, želimo isto to i od svoje dece. Međutim, nekada se zapletemo, jave se neki problemi ali problemi su u najvećem broju slučajeva srećom rešivi, samo je potrebno pokucati na prava vrata i u pravo vreme, što je isto veoma važno…“, bile su uvodne reči voditeljke i novinarke Ivane Zarić sa N1 televizije. Kompletnu emisiju možete pogledati ovde: