Dan logopeda
Danas se u celoj Evropi obeležava Dan logopeda, ustanovljen 6. marta 2004. godine od strane Evropskog udruženja logopeda. Ideja obeležavanja ovog dana je u skretanju pažnje javnosti na značaj logopedske profesije.
Koliko je star ljudski rod, toliko je stara i govorna patologija. Još u starom Egiptu, u slikovnom pismu (hijeroglifima) crtežima je predstavljeno mucanje i rascep nepca. Na crtežima su predstavljeni deformiteti usana, nosa, lica.
Pre nove ere (oko 2000. godine pre Hrista) pronadjen je crtež čoveka na kome se jednom rukom drži za grlo, a drugom dodiruje zemlju. Na taj način je simbolično predstavljen čovek koji muca. Dodirivanje zemlje rukom simbolično opisuje tremor i grčenje pri mucanju isto kako se zemlja trese (drhti).
U kulturnoj istoriji, prva ličnost sa govornom manom koja se pominje je Mojsije. Opisuje se kao čovek „sporih usta i sporog jezika“. On je bio prva ličnost koja se pominje, u istoriji, da muca. Druga velika ličnost koja se pominje u kulturnoj istoriji, a i u istoriji logopedije je Demosten. On je, takođe, primer osobe koja muca. Možemo naći podatke o njemu i njegovom mucanju, ali i o metodu lečenja. Osim navedenih lićnosti, u istoriji logopedije se pominje i Klaudije kao osoba koja muca. Kada je proglašen za cara, primenio je Demostenov metod držanja kamenčića u ustima, čas na jednu, čas na drugu stranu usana. Tako je normalno govorio. Mada po nekim beleškama, Klaudije se nikada do kraja nije izlečio od mucanja.
godina se označava kao početak samostalnosti logopedije kao posebne naučne discipline.
Logopedija je defektološka nauka koja se bavi prevencijom, proučavanjem etiologije, simptomatologije, logopatije, dijagnostike i tretmana patološke verbalne komunikacije.
U patološku verbalnu komunikaciju spadaju:
poremećaji glasa,
poremećaji govora,
poremećaji jezika,
poremećaji čitanja i pisanja.
Ko je logoped?
Logoped je stručnjak koji procenjuje razvoj govora i jezika, dijagnostikuje govorno-jezičke poremećaje, pravi metodološki pristup u cilju rešavanja problema koje dete ima.
Logopedi svoje obrazovanje stiču na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER), nekadašnjem Defektološkom fakultetu, koji postoji od 10. novembra 1975. godine, na odseku za logopediju. Predrasuda je da se logoped bavi samo korekcijom izgovora glasova. Logoped radi na prevenciji, dijagnostici, ranoj govornoj stimulaciji i na razvoju govora. Radi na detetovom rečniku, tako što ga bogati kroz razne zadatke i aktivnosti, kao i na pravilnoj upotrebi gramatičkih kategorija. Logoped se bavi pisanjem kroz vežbanje grafomotorike i učenjem pravilnog pisanja slova, vežbama za lep rukopis, pisanje sastava i slično. Čitanje je još jedan aspekt jezika kojim se bavi logoped. Pod tim se podrazumeva usvajanje prepoznavanja slova, savladavanje tehnike čitanja, razumevanje pročitanog i prepričavanje. Pre polaska u školu dete treba da ima razvijen fonemski sluh i sposobnost analize i sinteze glasova u rečima. Logoped je taj koji će da ispita da li dete vlada ovim sposobnostima i da, ukoliko ne vlada njima, pomogne detetu na što lakši i zanimljiviji način. Pored navedenog, logoped radi i na opštem osposoblјavanju deteta za raznovrsne životne situacije.
Sa moći govora se rađamo, ali logopedi su tu da onda kada ta moć nema efektivnu snagu, nauče osobu kako da je upotrebljava.
Kao što lekari imaju norme prema kojima dijagnostikuju stepen razvoja i obim zdravstvenog problema, tako i logopedi na osnovu stručnog znanja (na osnovu testovnog materijala i razvojnih normi) prepoznaju kada se radi o poremećaju u govorno-jezičkom razvoju. Uloga logopeda međutim, nije samo da dijagnostikuje i leči patologiju, nego i da edukuje roditelje (užu socijalnu sredinu) kako da spreče javljanje iste. Kada govorimo o prevenciji, najčešće u prvom redu govorimo o govorno-jezičkoj stimulaciji.
Gde rade logopedi?
U našoj zemlji logopedi su zaposleni u ustanovama socijalne zaštite, zdravstvenim i prosvetnim ustanovama, kao i u privatnim ordinacijama, poput našeg Centra.
Dodatna usavršavanja logopeda. Logoped se dodatno obučava da u svom radu koristi aparate za stimulaciju auditivne percepcije i pažnje (posebno Ksafa-m i Behringer) kako bi se efektivnost uobičajenog logopedskog tretmana intenzivirala. Takođe, logoped se edukuje i za dodatne metode za rad, poput reedukacije psihomotorike, tretmana senzorne integracije, neurofidbek metode, metode digitalne manipulacije uz druge, različite metode za rad sa specifičnim poremećajima.
Zašto je važno obeležavati Dan logopeda?
Potreba za logopedima nesumnjivo raste (po zvaničnoj statistici više od 60% dece ima neki govorno-jezički problem), ali isto tako često, nažalost, biva i ignorisana. Osim velikog procenta dece koja imaju neki govorno-jezički problem, sve je veći broj logopeda koji su nezaposleni što nam govori podatak da je u našoj zemlji odnos jedan logoped na 25000 dece dok je u razvijenijim zemljama taj odnos drugačiji i iznosi jedan logoped na 8000 dece. Uzrok toga je uglavnom nedovoljno poznavanje oblasti rada logopeda. Kada dete ne govori ili oskudno govori, roditelji često lutaju od lekara do lekara zaboravljajući da uključe logopeda. Važno je znati da je logoped bitna karika u multidisciplinarnom timu gde učestvuju lekari, psiholozi, kolege sa drugih smerova defektološkog fakulteta (surdolozi, oligofrenolozi, somatopedi, tiflolozi), vaspitači, učitelji, nastavnici i socijalni radnici. Saradnja tima u kojem stručnjaci udružuju znanja i rad na različitim sposobnostima deteta, dalje vodi ka bržem i temeljnijem uspehu.
Apelujemo na roditelje da uvrste konsultacije sa logopedom u redovne kontrole, i da ne čekaju „poslednji čas“ da se obrate logopedu kada problem već uveliko postoji.
Ne verujte kada Vam stručnjaci kažu da ste došli prerano. Dođite ranije.
Naše je zadovoljstvo da ovaj dan obeležavamo ponosni na rad logopeda u našem Centru Čabarkapa. Tokom cele godine, rad u našem centru podrazumeva motivaciju za lični i profesionalni razvoj, spremnost za komunikaciju sa stručnjacima drugih ekspertiza, uz angažovanje kroz medije radi povećanja svesti o značaju prevencije, dijagnostike i tretmana govorno-jezičkih poremećaja. Prioriteti su nam profesionalnost, odgovornost, kvalitet rada, uz zadovoljstvo i poverenje korisnika naših usluga.
logoped beograd, privatni logoped, mucanje, disfazija, logoped iskustva, logoped ordinacija, logoped indivdualni tretmani, logoped srbija, dete ne govori