Kako da stimulišete vaše dete da progovori?

Albert Ajnštajn poznat je po velikim naučnim dostignućima, ali se u svetu stručnjaka koji se bave govorno-jezičkim razvojem pominje iz jednog drugog razloga. Taj razlog ogleda se u jednom od najupečatljivih detalja iz njegove biografije, a to je da nije uopšte govorio do svoje treće godine, a da je kasnije, kada je progovorio, veoma oskudno pričao do svoje devete godine.

Danas, kada bi jedno takvo dete ušlo u naš Centar, bez obzira da li postoji šansa da jednog dana dostigne slavu Ajnštajna, mi ne bismo dopustili da se taj problem „spontano“ reši. Mi bismo se potrudili da kod deteta razvijemo govor.

Sa moći govora se rađamo, ali logopedi su tu da onda kada ta moć nema efektivnu snagu, nauče dete kako da je upotrebljava. 

Kao što lekari imaju norme prema kojima dijagnostikuju stepen razvoja deteta, tako i logopedi imaju posebno razvijenu osetljivost i znanje da prepoznaju kada se radi o poremećaju u govorno-jezičkom razvoju. Uloga logopeda međutim, nije samo da dijagnostikuje i leči patologiju, nego i da edukuje roditelje kako da spreče javljanje iste. Kada govorimo o prevenciji, najčešće u prvom redu govorimo o govorno-jezičkoj stimulaciji.

Da biste znali kakva je aktivnost prilagođena kom uzrastu deteta, važno je da barem otprilike poznajete norme govorno-jezičkog razvoja, odnosno, ono što se očekuje da dete može u određenim razvojnim periodima. Mi ćemo to pokušati da Vam predstavimo.

Počećemo sa pričom o periodu oko šest meseci kada se vokalima (A, E, I, O, U) polako pridružuju konsonanti. Tada po prvi put od deteta dobijamo nešto što naliči prvim pokušajima da se reči produkuju (ma, ta, ba, pa…). Ta faza razvoja naziva se faza „brbljanja“. Pre šestog meseca, važno je da podstičemo dete da produkuje te prve vokale (podržite svako „aaaaa“, „eeee“…) i trudite se da verbalizujete ono što radite sa detetom (na primer, gledate TV i vidite reklamu za „Moju Kravicu“- „Vidi krava! Kako kaže krava? Muuuuu, muuuu“). Pre šestog meseca, moći ćete da primetite kako beba modulira glas kao da peva („eeeaaaaaaa“, „aeeee“) dok se igra na primer. Takve modulacije su korak ka razvoju tih prvih slogova. Detetu te prve slogove treba uzvraćati („ma-ma“, „pa-pa“). Vokalizacija deteta može da se stimuliše tako što roditelj imenuje neku aktivnost (npr. kobajagi ga uplaše “bu – bu“, kada ga uspavljuju “ni – na , nu – na“, kada ga hrane “am – am“, kada bacaju loptu “op – op“ i sl.). Stimulacija onomatopeje je od velike značajnosti za razvoj govora (npr. maca kaže “mau – mau“, krava kaže “mu – mu“, kuca kaže “av – av“ itd.).

Od šestog do devetog meseca beba je spremna za aktivno učenje tako što gleda ono što dodiruje, traži ono što čuje i započinje gestovnu komunikaciju. U ovom periodu majka uvodi dete u svet zvuka, uči ga da imitira i da posmatra svoje lice u ogledalu. U devetom mesecu dolazi do udvajanja slogova, a brbljanje postaje intenzivniji i podseća na pravi govor. Taj period između devetog i dvanasetog meseca je period kada dete najčešće izgovara svoje prve reči. Tada je važno biti osetljiv na to kuda dete usmerava pažnju i koristiti detetovu radoznalost da bi naučilo kako da nešto imenuje („Aha, to je auto!“) Uz to, na roditeljima je i težak posao učenja deteta da poštuje zabrane i da izvršava jednostavne naloge (npr. “Uzmi flašicu“). Ako dete nije progovorilo oko prve godine ili se razvoj govora odvija usporeno, od značaja je da njegova okolina (prvenstveno roditelji) koriste jasno artikulisan govor. Neophodno je sve aktivnosti, vezane za dete, propratititi govorom jer je detetu potrebna stalna govorna stimulacija.

Od dvanaestog do osamnaestog meseca dete prepoznaje izvore zvuka iz okoline, imitira ono što odrasli kažu. Razumevanje se podstiče uspostavljanjem veze između reči i predmeta iz detetove okoline. Potrebno je od deteta zahtevati da objasni rečima šta želi, a ne da svoje želje izražava mimikom i gestovima. Ako dete ne može da objasni rečima svoje želje, onda podsticati da barem imenuje traženi predmet jer se tako bogati rečnik. Ne treba ispravljati detetov govor već ponoviti njegov iskaz, ali pravilno. (Dakle- dete kaže „jopta“. Ne odgovarate sa „Ne kaže se jopta nego lopta“, već „Daj mi Loptu!“). Detetu se treba obraćati kratkim rečenicama od dve – tri reči. Govor treba da bude jasan i glasan. Takođe, govor treba da bude direktno usmeren na dete. Neophodno je da se dete gleda pravo u oči dok mu se obraća ili nešto traži od njega, kao i kada se imenuju predmeti, pojave i radnje. Pošto dete obraća pažnju na zvukove iz okoline, potrebno je svaki zvuk propratiti verbalnom stimulacijom (npr. “Telefon zvoni: zvr – zvr. Sat kuca: tika – taka. Auto svira: bi – bi“). Roditelji mogu zajedno sa detetom osluškivati zvukove i otkrivati odakle dolaze ti zvukovi. Prvo roditelj imitira, a zatim stimuliše i dete da to radi. Dete treba ohrabrivati da samostalno obavi radnju sve dok ne dobije želju da sam imitira neki zvuk. Obavezno dete treba nagraditi i pohvaliti (npr. “bravo“, poljubiti ga i sl.).

U periodu od osamnaestog meseca do druge godine dete razume okolinu, postavlja pitanja, učestvuje u gledanju slikovnica, pričanju kratkih priča i pesmica. Verbalna stimulacija treba da bude obimna, potrebno je da se detetu približi njegovo iskustvo kroz slike i predmete koje razume. Jednostavne naloge treba propratiti verbalizacijom (npr. “Daj…“, “Evo…“, “Uzmi…“, “Baci…“, “Dođi.“, “Sedi.“ itd.). Svaku aktivnost koju roditelj obavlja sa detetom treba pratiti govorom (spava, jede, sedi, baca, peva itd.). Potrudite sa da imenujete osobe koje su u detetov okolini (mama, tata, baba, deda, seka itd.).

U periodu od druge do treće godine, dete sve više priča i razume. Sa detetom treba više razgovarati i stimulisati glasove koje delimično izgovara, a potom i one koje ne artikuliše. Potrebno je razgovarati sa detetom, čitati mu priče, gledati slikovnice. Detetu treba postavljati pitanja jer ne sme da bude pasivan slušalac i tako mu se pruža prilika da samo govori. Roditelji stimulišu dete da definiše neki pojam kroz igru. Dete može da se uključi u aktivnosti koje roditelji obavljaju (kuvanje ručka, sređivanje stana, pranje sudova) uz verbalizaciju onoga što zajedno obavljaju koristeći reči koje dete razume. Tako se dete upoznaje sa prostoom koji ga okružuje.
Koliko god to bilo “slatko“ ne treba tolerisati zamenu glasova u rečima (npr. “pavam“, “jopta“, “jutka“ i sl.), već ga treba ispraviti i nikako ponavljati reč koju je dete reklo i dati mu primer kako se pravilno izgovara. Deca uče govor postepeno, pa su greške na početku očekivane.

Dobra stimulacija podrazumeva uključenost roditelja, odlučnost i energičnost. Zadaci koje treba roditelji da obave stimulišući dete da govori mogu da budu naporni i teški, ali napredak koji naprave, posle određenog vremena , zajedno sa svojim detetom učiniće da taj osećaj nestane.

13 comments

  1. Moj sin ima cetri godine i ne izgovara pravilo reci na pimer ne prica slova pravilno r,s,l,lj tek je sad poceo da povezuje po neku rec vodila sam ga kod logopeda rekla mi je kako da vezbam sa njim ali on to slabo ponavlja nece sta da radim.

  2. Pozdrav mom sinu ce 3 god zivi u trojezicnoj sredini slusa nas jezik sa kojim mu se obracam , talijanski koju mu prica otac a ja i muz komunicuramo na engleskom , moje dijete ne prica , sve razumije .. izgovara nekoliko rijeci voda mu je aqua odgovara sa si nekada nou oponasa zvukove .. kaze mama odi , mama vidi .., ptica auto .. i jos nekoliko rijeci , prilicno siromasno .. stimulisem ga ali on je nezainteresovan totalno .. kad vidi slikovnicu i kad krenem da cumitam on se iskljuci i gleda od cega je napravljena slikovnica . Logopeda posjetili .. kaze da je zbunjen i da treba da pricamo samo na jednom jeziku sa njim .. sto je nemoguce .. molim savijet

  3. Postovanje, imam sina od 3 god.Iz pocetka je govorio mama, tata, dada, baba.. Samoglasnike nabraja i od jednom je stao sad samo guguce kako da ga podstaknemo za dalju komunikacija razume sve ali ne progovara.. Hvala u napred.

    1. „Poštovani,

      Hvala Vam na ukazanom poverenju da nam se obratite za savet. Na osnovu Vaših reči, Vaš sin ima oskudan rečnik. Dete u tom uzrastu treba da ima kvalitetnu dvočlanu rečenicu i začetak tročlane rečenice. Takođe da odgovara na pitanja sa da ili ne, da razume jednostavna pitanja i da na njih daje odgovor. Dete uzrasta od 3 godine bi trebalo da upotrebljava oko 500-700 funkcionalnih reči.

      Da bi mogli sa sigurnošću da kažemo o čemu je reč savetujemo Vam celokupnu procenu koju možete obaviti u našem centru. S obzirom da je reč o razgradnji govora (zaustavljenom govornom-jezičkom razvoju) bitno je da se Vaše dete opservira kroz multidisciplinarni pristup. Šta to znači? Multidisciplinarnom procenom dobijate uvid u kompletan govorno-jezički, psihomotorni i socio-emocionalni razvoj Vašeg deteta. Ukoliko imate dodatna pitanja možete nas kontaktirati na broj 0668279797 svakog radnog dana od 10h do 18h.

      Srdačan pozdrav, tim LEC Čabarkapa.“

  4. Postovana,
    Imam kcerkicu od 22 i po mjeseca. Prije pola godine je oponasala zivotinje, ponekad poslusa kad joj se nesto kaze, ali bas rijetko hoce da ponovi. Uglavnom prica samo kad ona zeli i sta ona zeli. Na engleskom jeziku je naucila da broji 10, i to ne samo napamet nego i da sabira predmete i da ih oduzuma. Naucila je i cijeli alfabet, boje na engleskom, nazive zivotinje i pojedine rijeci. Kada treba da kaze nesto na srpskom jeziku kao da se postidi, izgovori i spusti glavu i vise nece da ponovi. U zadnje vrijeme joj ne dozvoljavamo gledanje crtaca na engleskom, ali sam primijetila i da slabije zeli da prica. Molim Vas za savjet. Sta da radim da podstaknem svoju kcerkicu na pricu?

  5. Dopuna kometara
    … i zna da igra uz sve pjesmice na nasem jeziku, kad si srecan, glava ramena kolena i stopala, beba ajkula i sl.
    Hvala unaprijed.

    1. Poštovana,

      hvala Vam na ukazanom poverenju da nam se obratite za savet. Po Vašim rečima Vaša devojčica je imala onomatopeju pre šest meseci, sada je nema, dešava se da posluša šta joj kažete da uradi ona Vas posluša ili ne, što nam govori koliko ona Vas razume i da li razume nalog. Govori samo kada želi što takođe govori i o njenom emocionalnom stanju, zrelosti i možda nekom početku povlačenja u sebe jer nije jaka u komunikaciji. Koristi engleski jezik tj. broji do deset, sabira i oduzima pokazane predmete, što je sada za njen uzrast nebitno.

      Naš savet Vam je da odete kod stručnjaka logopeda koji će proceniti i adekvatno istestirati Vaše dete i koji će Vam reći šta dalje.

      U svakom slučaju ne čekajte jer je 22 meseca optimalno vreme za početak logopedskog tretmana s obzirom da, po Vašim rečima a našem zaključku, je evidentno kašnjenje kod Vašeg deteta u govorno–jezičkom razvoju. Ukoliko želite dodatne informacije možete nas kontaktirati na broj telefona 0668279797 svakog radnog dana od 10h do 18h.
      Srdačan pozdrav, tim L.E.C. Čabarkapa

  6. Dobar dan, imam decaka uskoro puno 19meseci. Kako se kaze „she razume ali ne prica“ je slucaj sa nama pa me interesuje strucno misljenje. Mogu reci da je on cak kasnije I poceo sa onim bebecim gugutanjem, ali savrseno razume I reaguje na sve sto mu se kaze, trenutno od izgovaranja imamo samo „tatatata“ „dadadada“, nekada „ade ili ajde“ naslici „hvala“ na nekom njegovom nacinu, za sve ostalo se sluzi pokazivanjem I mimikom, izvrsava kada mu se nesto trazi na daj, dodji, uzmi, baci, rukama pokazuje za dodji, zna da baci pampers u kantu, kada negde ide salje poljubac I mase, isto tako kada neko odlazi, zna da se daljinskim pali tel, uperi da upali, bukvalno sve zna, navela sam cega sam se setila ave u ovom trenutku, zna da se pozdravi, da baci pet, pre mesec dva je znao kako kaze konj, da pokaze pticicu u knjizi, sada zna da pokaze kako kuca vuk u knjizi, razume sta mu se kaze, sta da da, gde da ide, prstom I glavom pokaze „ne“ za nesto npr da ne sme da stavi u usta ili da ne sme da pipa utikac, to bi bilo najkrace moguce sto sam se u trenutku setila. Izvinite na duzoj poruci I hvala unapred na Vasem odgovoru I misljenje.

  7. Medjutim sada ne zeli da saradjuje kada se trudim da mu nesto pokazem, kada mu pricam kako zivotinje zvuce, I zaboravih da napisem, kada mu kazem poljubi mamu ili nebitno bilo koga, on to uradi, kao I sve ostalo sto mu se kaze da uradi on uradi, ali kao da ne zeli da se potrudi I da ucestvuje u govoru. Hvala jos jednom

    1. Poštovana,

      Hvala Vam na ukazanom poverenju da nam se obratite za savet.

      Kao što ste citirali ,,sve razume ali ne priča“, što znači da se razvio pasivni rečnik, a izostao aktivni tj. govor. Po Vašim rečima faze gukanja i brbljanja su u početku malo kasnile, međutim, razumevanje je uvek postojalo kao i reakcija na Vaš govor, i pokazni gest nije izostao. Što bih ja rekla sve je tu, ali izostaje govor. S obzirom da Vaš sin uskoro puni 19 meseci i za svoje mesece bi trebalo da ima od 50 do 100 aktivnih reči i začetak tročlane rečenice, da zna svoje ime i oponaša onomatopeju svih životinja. Često mi se dešava u praksi da mnoga deca razviju pasivni govor tj. da sve razumeju, ali aktivni govor tj. komunikacija izostaje. Moj savet Vam je da proverite sluh svoga deteta. Takođe, obratite se stručnjaku logopedu koji će utvrditi tačan uzrok negovorenja Vašeg deteta, izvršiti celokupnu procenu i dati predlog šta je potrebno da se radi sa Vašim detetom.

      Ukoliko želite dodatne informacije možete nam se obratiti na broj telefona 0668279797 i 0114253551

      Srdačan pozdrav,

      Nataša D. Čabarkapa

  8. Dobro jutro. Imam kcerku od 3 god i 2 mj. Zna da imenuje sve sto je okruzuje i sto svakodnevno koristi. Koristi se recenicama od dvije, tri, cetiri rijeci, kako kad.. „idemo u prodavnicu igracaka, vrijeme je za spavanje, hajde da citamo, idemo da sirimo ves“ i sl. Ako je pitam koje je to godisnje doba kada pada kisa/snijeg/kada se kupamo na moru ona odgovori Jesen/zima/ljeto i sl. Ako je pitam sta neko radi npr. vatrogasac, pekar, policajac, ona kaze vatrogasac gasi vatru, pekar nam daje hleb i sl. Postavlja poneko pitanje, kao npr. sta je ovo, gdje je nesto ili neko i sl. Broji do 100, zna sva slova, planete, mjesece, dane… otprilike sve sto smo mogli da je naucimo, obzirom da nije isla u vrtic zbog pojave korona virusa. Sada je pocela u vrtic, ali ostvaruje slabu komunikaciju sa djecom, voli sama da se igra. Pocela je prije 3 nedjelje. Maza je, a i treba joj malo vise vremena da stekne povjerenje u nekog, pa tome pripisujem ovo sa slabijom komunikacijom… ne znam. Ne zeli ni sa vaspitacima da saradjuje, kada je nesto pitaju samo ponovi pitanje za njima ili im nista ne odgovori, tako su mi rekli. Kuci je poslusno dijete i lako se za sve dogovorimo. U vrtic ide srecna i srecna je kada dodjemo po nju, tako da pretpostavljam da je njoj tamo lijepo. Po Vama i Vasem iskustvu, da li mislite je li ona barem priblizna govornim sposobnostima uzrastu djeteta od 3 godine i 2 mjeseca? Hvala unaprijed.

    1. Poštovana,

      Hvala Vam što pratite naš rad i hvala na ukazanom poverenju da nam se obratite. Sve što ste naveli je i preko očekivanog za Vaše dete. Po Vašim rečima mnogo ste radili sa svojim detetom i mnogo uložili u njega pa zato i zna puno apstraknijih pojmova. Ako želite da proverite govorno–jezički, psihomotorni i socio–emocionalni status svog deteta iz ugla stučnjaka možete da dođete na jednu timsku procenu i možete to uraditi u našem Centru. Tada ćete imati kompletan uvid u razvoj svoga deteta i dobiti savet ako je potreban rad i pomoć logopeda. Ukoliko želite bilo kakve dodatne informacije možete nas kontaktirati putem mejla logopeddrcabarkapa@gmail.com ili pozivom na broj 0662879797.

      Srdačan pozdrav,

      Nataša D. Čabarkapa

  9. Zdravo, imam devojčicu od 1 god i 4 meseca.
    Ne prica još, glasna je dere se . Kada je zovem ponekad obrati pažnju , kada se igra ja je zovem ona neće ni da me pogleda, kad pustim pesme ona odmah dodje da vidi , kad kažem daj mi ruku ona pruzi, idemo ona dodje. Jel to normalno? Hvala unapred♥️

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *