Svetski dan logopeda
„Moram da brbljam, da pričam i da učim da bi porastao i bio čovek. Kada se to ne desi moram kod logopeda.“
Danas se u celoj Evropi obeležava Dan logopeda, ustanovljen 6. marta 2004. godine od strane Evropskog udruženja logopeda.
Ideja obeležavanja ovog dana je u skretanju pažnje javnosti na značaj logopedske profesije. Udruženje logopeda Srbije se trinaest godina zalaže da se donese zakon koji bi uveo red u struku, propisao licenciranje i protokole lečenja dece sa smetnjama u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji.
Logopedija je defektološka nauka koja se bavi prevencijom, proučavanjem etiologije, simptomatologije, logopatije, dijagnostike i tretmana patološke verbalne komunikacije.
- godina se označava kao početak samostalnosti logopedije kao posebne naučne discipline.
U patološku verbalnu komunikaciju spadaju:
- poremećaji glasa,
- poremećaji govora,
- poremećaji jezika,
- poremećaji čitanja i pisanja.
Ko je logoped?
Logoped je stručnjak koji procenjuje razvoj govora i jezika, dijagnostikuje govorno-jezičke poremećaje, pravi metodološki pristup u cilju rešavanja problema koje dete ima.
Logopedi svoje obrazovanje stiču na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER), nekadašnjem Defektološkom fakultetu, koji postoji od 10. novembra 1975. godine, na odseku za logopediju. Predrasuda je da se logoped bavi samo korekcijom izgovora glasova. Logoped radi na prevenciji, dijagnostici, ranoj govornoj stimulaciji i na razvoju govora. Radi na detetovom rečniku, tako što ga bogati kroz razne zadatke i aktivnosti, kao i na pravilnoj upotrebi gramatičkih kategorija. Logoped se bavi pisanjem kroz vežbanje grafomotorike i učenjem pravilnog pisanja slova, vežbama za lep rukopis, pisanje sastava i slično. Čitanje je još jedan aspekt jezika kojim se bavi logoped. Pod tim se podrazumeva usvajanje prepoznavanja slova, savladavanje tehnike čitanja, razumevanje pročitanog i prepričavanje. Pre polaska u školu dete treba da ima razvijen fonemski sluh i sposobnost analize i sinteze glasova u rečima. Logoped je taj koji će da ispita da li dete vlada ovim sposobnostima i da, ukoliko ne vlada njima, pomogne detetu na što lakši i zanimljiviji način. Pored navedenog, logoped radi i na opštem osposoblјavanju deteta za raznovrsne životne situacije.
Sa moći govora se rađamo, ali logopedi su tu da onda kada ta moć nema efektivnu snagu, nauče osobu kako da je upotrebljava.
Kao što lekari imaju norme prema kojima dijagnostikuju stepen razvoja i obim zdravstvenog problema, tako i logopedi na osnovu stručnog znanja (na osnovu testovnog materijala i razvojnih normi) prepoznaju kada se radi o poremećaju u govorno-jezičkom razvoju. Uloga logopeda međutim, nije samo da dijagnostikuje i leči patologiju, nego i da edukuje roditelje (užu socijalnu sredinu) kako da spreče javljanje iste. Kada govorimo o prevenciji, najčešće u prvom redu govorimo o govorno-jezičkoj stimulaciji.
Gde rade logopedi?
U našoj zemlji logopedi su zaposleni u ustanovama socijalne zaštite, zdravstvenim i prosvetnim ustanovama, kao i u privatnim ordinacijama, poput našeg Centra.
Dodatna usavršavanja logopeda. Logoped se dodatno obučava da u svom radu koristi aparate za stimulaciju auditivne percepcije i pažnje (posebno Ksafa-m i Behringer) kako bi se efektivnost uobičajenog logopedskog tretmana intenzivirala. Takođe, logoped se edukuje i za dodatne metode za rad, poput reedukacije psihomotorike, tretmana senzorne integracije, neurofidbek metode, metode digitalne manipulacije uz druge, različite metode za rad sa specifičnim poremećajima.
Zašto je važno obeležavati Dan logopeda?
Potreba za logopedima nesumnjivo raste (po zvaničnoj statistici više od 60% dece ima neki govorno-jezički poremećaj), ali isto tako često, nažalost, biva i ignorisana. Osim velikog procenta dece koja imaju neki govorno-jezički poremećaj, sve je veći broj logopeda koji su nezaposleni. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u našoj zemlji odnos jedan logoped na 20000 dece dok je u razvijenijim zemljama taj odnos drugačiji i iznosi jedan logoped na 8000 dece. Prema podacima Udruženja logopeda Srbije u opštinama Knjaževac, Bečej, Trstenik, Bačka Palanka i Sopot u državnom zdravstvenom sektoru ne postoji ni jedan logoped. Uzrok toga je uglavnom nedovoljno poznavanje oblasti rada logopeda. Kada dete ne govori ili oskudno govori, roditelji često lutaju od lekara do lekara zaboravljajući da uključe logopeda. Važno je znati da je logoped bitna karika u multidisciplinarnom timu gde učestvuju lekari, psiholozi, kolege sa drugih smerova defektološkog fakulteta (surdolozi, oligofrenolozi, somatopedi, tiflolozi), vaspitači, učitelji, nastavnici i socijalni radnici. Saradnja tima u kojem stručnjaci udružuju znanja i rad na različitim sposobnostima deteta, dalje vodi ka bržem i temeljnijem uspehu.
Naše je zadovoljstvo da ovaj dan obeležavamo ponosni na rad logopeda u našem Centru Čabarkapa. Tokom cele godine, rad u našem Centru podrazumeva motivaciju za lični i profesionalni razvoj, spremnost za komunikaciju sa stručnjacima drugih ekspertiza, uz angažovanje kroz medije radi povećanja svesti o značaju prevencije, dijagnostike i tretmana govorno-jezičkih poremećaja. Prioriteti su nam profesionalnost, odgovornost, kvalitet rada, uz zadovoljstvo i poverenje korisnika naših usluga. Na ovaj dan, koji je značajan za logopede,apelujemo na roditelje da redovno idu kod logopeda u cilju preventivnih konsultacija kako bi sprečili pojavu govorno-jezičkih poremećaja ili, ukoliko postoji poremećaj, da se na vreme uključi u logopedski tretman. Ne verujte kada Vam stručnjaci kažu da ste došli preprano. Dođite ranije.
Doprinos LEC Čabarkapa kolegama logopedima, stručnim saradnicima (defektolozima različitih profila, vaspitačima, učiteljima, nastavnicima, pedagozima) i roditeljima je naša autorska igrica „Pokaži i kaži“.
logoped beograd, privatni logoped, mucanje, disfazija, logoped iskustva, logoped ordinacija, logoped indivdualni tretmani, logoped srbija, dete ne govori