Problemi sa čitanjem i pisanjem
Pisanje i čitanje nisu laka stvar. Iako ih kao odrasli umnogome potcenjujemo kao veštine jer su prva stvar koju u školi učimo, pisanje i čitanje nam daju bazu neophodnu za kasnije usvajanje školskog gradiva. Deca savladavaju ove veštine različitim tempom. Onda kada je tempo, po mišljenju roditelja ili nastavnika, prespor, roditelji se obraćaju logopedima i psiholozima.
Prvo na šta se sumnja jesu disleksija i disgrafija. Disleksija predstavlja poremecaj u ucenju čitanja ili u razumevanju procitanog, iako nema naznake da postoji ikakav intelektualni deficit ili poremećaj vida ili sluha. Disgrafija sa druge strane, vidljiva je u vidu teškoća pri pisanju koje se manifestuju nepravilnim rukopisom tj. poremecajem lineacije (kao da slova iskaču iz redova) i grafomotornog čina (slova koja dete piše imaju malo sličnosti sa slovima koje treba da piše). Disleksiju i disgrafiju treba razlikovati od nesavladane tehnike čitanja i pisanja. Kod nesavladane tehnike čitanja i pisanja greške se javljaju nesistematski, nedosledno i slične su greškama koje se javljaju u toku prvih koraka ovladavanja veštinama čitanja i pisanja.
Bilo da je u pitanju disleksija (koja najčešće ide u paketu sa disgrafijom i diskalkulijom, teškoćama pri savladavanju računanja) ili nesavladana tehnika čitanja, ima dosta prostora za rad. Nove metode rada sa decom sa ovakvim teškoćama pokazuju odlične rezultate.
U našem Centru, dva su najdominantnija: reedukacija psihomotorike (tretman pokretom) i neurofidbek metoda.
Kakve veze ima tretman pokretom sa čitanjem i pisanjem?
Priprema za razvoj čitanja, pisanja i računanja počinje mnogo pre polaska u školu. Dete kroz igru i različite manipulativne aktivnosti stiče mnogobrojna iskustva koja su neophodna za usvajanje ovih veština. Da bi dete moglo da pročita reč, potrebno je da redosled slova koje je opazilo istim redosledom stigne do dela mozga koji je zadužen za obradu vizuelnih informacija. Zatim se tim obrađenim informacijama daje smisao, odnosno dete razume reč. Dete vežba da prati zadate redoslede u aktivnostima kao što su: nizanje perli, ređanje kocki, imenovanje brojeva, dana u nedelji, i slično. Kod dece sa disleksičnim smetnjama nije dozreo proces lateralizacije, u kome jedna hemisfera preuzima vodeću ulogu u izođenju složenih aktivnosti (govor, složen pokret…). To znači da dete ne zna da odredi koja je leva strana, a koja desna strana tela, ili zna, ali je nesigurno i ima teškoće u praćenju zadatog redosleda. Na tretmanu se rade vežbe za usmeravanje i stabilizovanje lateralizacije, kako bi dete bilo sigurno u određivanju toga šta je levo, šta je desno. Rade se i vežbe vizuo-motorne koordinacije kako bi dete uspešnije pratilo tekst i vežbe auditivne i vizuelne pažnje kako bi dete moglo da se voljno usmeri prema određenom sadržaju, primi ga i razume (govor, tekst…). Kod razvojne disgrafije se radi na sazrevanju pokreta šake (kako bi dete moglo da ispiše različite oblike), orijentaciji u prostoru (ličnom, objektivnom i grafomotornom). Kod diskalkulije je važno unaprediti koordinaciju pokreta (dete prvo spoznaje odnose delova svog tela,npr.deo-celina, a zatim te odnose prenosi na opažanje spoljašnjeg sveta), orijentacija levo-desno i orijentacija u prostoru (sve u cilju razumevanja složenijih matematičkih odnosa). Osim navedenih vežbi, primenjuje se metoda relaksacije, koja ima za cilj oslobađanje od napetosti kod dece i radi se na razvoju samopouzdanja i jačanju poverenja u sopstvene snage kako bi se uspešnije nosilo sa izazovima.
Kako neurofidbek tretman može pomoći?
Da biste mogli da usvojite veštine pisanja i čitanja, važno je da možete da usmerite pažnju i održite je dovoljno dugo da mozak može da obradi dobijene informacije. Tu na scenu stupa neurofidbek metoda. Naime, određena moždana aktivnost nas upućuje na određena mentalna stanja, pa samim tim i na nedovoljnu pažnju, hiperaktivnost, smanjenu budnost i tome slično. Neurofidbek je aparat koji nam daje uvid u to kako se ponašaju moždani talasi osobe, i dozvoljava nam da na osnovu procene, planiramo trening kojim dete vežba svoje moždane talase, odnosno uči sebe da bude koncentrisanije. Cilj je da dete stvori platformu za učenje, tj. da nauči da se koncentriše.
Najvažnije je pružiti detetu šansu da napreduje. Važno je ne diskriminisati dete ili ga etiketirati zato što mu savladavanje čitanja i pisanja ide teže nego drugoj deci. Prepoznajte potrebu da svoje dete odvedete kod stručnjaka koji mu mogu pomoći.
logoped beograd, privatni logoped, mucanje, disfazija, logoped iskustva, logoped ordinacija, logoped indivdualni tretmani, logoped srbija, dete ne govori